Višković zaprijetio: “Ako ne žele, onda ide nezavisna Republika Srpska” – šta znači ta izjava za BiH i region?

Premijer Republike Srpske Radovan Višković nedavno je iznio oštru poruku: ako Sarajevo i državno pravosuđe ne priznaju legitimitet RS, entitet je spreman ići ka nezavisnosti. Ove tvrdnje dopunile su već napetu političku atmosferu u Bosni i Hercegovini i ponovo pokrenule pitanje – može li BiH opstati bez kompromisa?


1. Šta je rekao Radovan Višković?

Govoreći za RTRS i reagirajući na optužbe iz Suda i Tužilaštva BiH, Višković je izjavio:

  • Da Sud i Tužilaštvo posluju politički, žele centralizaciju i “unitarizaciju” BiH, uz pristrasno gonjenje zvaničnika iz RS.
  • Da je presuda “unapred pripremljena” i da se vodi politička kampanja protiv institucija RS.
  • Da ako ne prihvate zahtjeve RS, entitet ima legitiman put – čak i neovisnost.

Višković je više puta naglašavao kako je dijalog “jedini izlaz”, ali uz uslov da se poštuju Daytonski Ustav, pozicije RS i legitimnost njenih predstavnika.


2. Širi kontekst: politička kriza i regionalne reakcije

  • Hrvatski premijer Plenković upozorio je da dalji separatistički potezi nanose štetu stabilnosti BiH i pozvao na dijalog i evropski put.
  • Međunarodne institucije, pa i Ambasada SAD, jasno su naglasile da se secesija krši Daytonski sporazum, te da razdruženje ne znači jačanje RS, već njen kraj.
  • EUFOR i druge mirovne misije prate situaciju sa zabrinutošću, spremni da osiguraju stabilnost.

3. Zašto sve ovo sada postaje hitno?

  • Suđenje i prvi stepen presude Miloradu Dodiku, Miloradu Viškoviću i Nenadu Stevandiću za pokušaj destabilizacije Ustava BiH poštom Krivičnog zakona nametnutog od Christian Schmidta, podiglo je tenzije i dovelo do centralnih naloga za hvatanje.
  • RS je reagirala usvajanjem entitetskih zakona kojima zabranjuje primjenu državnih institucija poput Suda i SIPA-e na svom području.

4. Šta znači “neovisna RS”?

  • Prijedlozi odvajanja, uključujući referendum o nezavisnosti, već su bili podržani od strane Milorada Dodika i djelomično pripremljeni kroz usvajanje entitetskih institucija.
  • Međutim, Daytonski sporazum, ustav BiH i stav međunarodne zajednice jasno kažu da secesija nije dozvoljena, a prekid državnog integriteta BiH bi pokrenuo ozbiljne političke, pravne i ekonomske posljedice.

5. Mogućnost rješenja – dijalog i reformske perspektive

Kritičari situacije, poput hrvatskog premijera Plenkovića, naglašavaju da je rješenje u unutrašnjem dijalogu, zakonskoj reformi i ispunjenju EU kriterijuma, a ne u eskalaciji separatističkih prijetnji.
Alternativa dijalogu, jasan je neželjeni raskid BiH, što rijetki, ali zabrinjavajuće autoritarno postavljeni zvaničnici entiteta opisuju kao “put izbora”.


Zaključak: Kritični moment za BiH

Situacija koju je Višković podigao na viši nivo – prijetnja secesijom ako RS ne bude poštovana – prvi put ozbiljno (i javno) dovodi pitanje integriteta BiH na dnevni red.
Neophodni su dijalog, poštovanje ustava i poštivanje legitimnih prava sva tri naroda, ako želimo izbjeći krizu.
Bez dogovora, prijeti fragmentacija: scenario koji niko ozbiljan ne želi, ali ga danas stiče retorika onih koji grade zidove, a ne mostove.