Kina i NATO na ivici verbalnog sukoba: Šta znači rastuća tenzija između Istoka i Zapada?
Kina optužuje NATO za širenje dezinformacija: “Svijet neće biti prevaren”
U jeku rastućih geopolitičkih tenzija, Kina je oštro reagovala na izjave novoizabranog generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, koji je upozorio na kinesko “masovno vojno jačanje” i saradnju sa Rusijom u ratu protiv Ukrajine. Ova razmjena poruka dodatno komplikuje već napetu globalnu bezbjednosnu situaciju i otvara pitanja o ulozi Kine i NATO-a u savremenim međunarodnim odnosima.
Zvanični Peking: NATO podstiče sukobe i širi uticaj izvan Evrope
Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova, Guo Jiakun, optužio je NATO da koristi dezinformacije kao sredstvo za širenje sopstvenog vojnog uticaja van granica Evrope. On je izjavio da je prirodan vojni razvoj Kine pogrešno predstavljen kao prijetnja, dok se, kako tvrdi, NATO koristi tim narativom kako bi opravdao povećanje vojne potrošnje i prisustvo u indo-pacifičkom regionu.
„Iako se NATO predstavlja kao regionalna odbrambena alijansa, njegove aktivnosti sve više prevazilaze evropske granice. Mnoge zemlje u Azijsko-pacifičkom regionu to pažljivo prate i s pravom su oprezne“, rekao je Guo.
NATO se okreće Aziji: AUKUS partnerstvo i nova bezbjednosna strategija
NATO, predvođen Sjedinjenim Američkim Državama, u posljednje vrijeme sve češće u svoje bezbjednosne analize uključuje Kinu, koju vidi kao sistemsku prijetnju. Osim njenog vojnog razvoja, Savez izražava zabrinutost zbog kibernetičkih napada, špijunaže, ali i bliske saradnje Pekinga i Moskve.
Generalni sekretar Mark Rute je pred samit NATO-a u Holandiji posebno naglasio važnost jačanja partnerstava sa azijsko-pacifičkim državama kao što su Japan, Južna Koreja, Australija i Novi Zeland. U tom kontekstu, partnerstvo AUKUS (SAD, Velika Britanija i Australija) ima centralnu ulogu, uključujući isporuku nuklearnih podmornica dugog dometa i prisustvo vojnih snaga u indo-pacifičkom regionu.
Kineski odgovor: Mi promovišemo mir, a ne rat
Kina odbacuje tvrdnje o isporuci oružja Rusiji, ističući da se zalaže za političko rješenje sukoba u Ukrajini i da strogo kontroliše izvoz robe s mogućom vojnom primjenom. Takođe navodi da njen uvoz ruske nafte nije kršenje međunarodnih sankcija, već uobičajena ekonomska saradnja.
„NATO svojim izjavama ne doprinosi miru, već podstiče konfrontaciju“, izjavio je Guo Jiakun. „Ako Savez zaista želi stabilnost u Evropi i svijetu, mora prestati raspirivati tenzije i okrenuti se dijalogu.“
Analiza: Suočavanje dva sistema – Zapad protiv Istoka?
Sukob u narativima između NATO-a i Kine odražava dublju ideološku i stratešku podjelu u savremenom međunarodnom poretku. Zapadne sile gledaju na Kinu kao na rastuću prijetnju, dok Kina sebe vidi kao silu koja ima pravo da se razvija i igra aktivnu ulogu u globalnim pitanjima.
Pitanje koje se postavlja jeste — da li svijet ide ka novom Hladnom ratu ili postoji prostor za konstruktivan dijalog?
Zaključak
S obzirom na trenutnu dinamiku, jasno je da će odnosi između Kine i NATO-a ostati u fokusu svjetske politike. Ključ budućnosti možda leži u balansiranju interesa, izbjegavanju jednostranih optužbi i promovisanju multilateralnog dijaloga. Uprkos oštrim riječima, diplomatski prostor još postoji – ali je sve uži.
