Otkrivena najstarija DNK iz Egipta: Naučnici šokirani porijeklom drevnog Egipćanina
Revolucionarno otkriće: Najstarija DNK iz Egipta otkriva nepoznate veze s drevnom Mezopotamijom
U svijetu arheologije i genetike, rijetki su trenuci koji mijenjaju naše razumijevanje civilizacija – a upravo se jedan takav dogodio. Najstariji kompletni ljudski genom iz Starog Egipta, star između 4.500 i 4.800 godina, konačno je uspješno sekvencioniran, donoseći iznenađujuće uvide u rani period egipatske civilizacije.
🧪 Genetska analiza koja mijenja historiju
Otkriće su objavili istraživači Instituta Francis Crick i Univerziteta John Moores u Liverpoolu, a studija je nedavno objavljena u prestižnom časopisu Nature. DNK je izvučena iz zuba osobe sahranjene u Nuvajratu, selu 265 km južno od Kaira. Ova osoba je živjela u razdoblju izgradnje prvih piramida, tačnije na prijelazu iz ranodinastičkog razdoblja u Staro kraljevstvo.
Iako su klimatski uslovi u Egiptu veoma nepovoljni za očuvanje DNK, uspjeh u ovom slučaju povezuje se sa specifičnim načinom sahrane – tijelo je bilo položeno u keramičku posudu ukopanu u suho tlo, i to prije nego što je mumifikacija postala uobičajena praksa.
🌍 Genetski tragovi vode do Mezopotamije
Najfascinantniji rezultat analize jeste otkriće da je oko 20% genetskog porijekla ove osobe povezano s ljudima iz područja drevne Mezopotamije, naročito sa područjem današnjeg Iraka – nekadašnjim Sumerskim carstvom. Ostatak genetskog sastava potiče iz Sjeverne Afrike.
Ovo je prvi direktan genetski dokaz o migracijama i miješanju stanovništva između Egipta i zapadne Azije tokom perioda kada su nastajali temelji egipatske civilizacije.
🔍 Ko je bio čovjek iz Nuvajrata?
Analizom skeletnih i genetskih podataka istraživači su došli do detaljnog profila ove drevne osobe:
- Pol: Muški
- Starost pri smrti: Oko 60 godina
- Zanimanje: Grnčar
- Mjesto života: Egipat
- Društveni status: Viši sloj, što je neuobičajeno za jedno zanatsko zanimanje
Zubi su također otkrili hemijske tragove ishrane i okoliša, što potvrđuje da je osoba odrasla u Egiptu, iako je imala genetske korijene iz daleke Mezopotamije.
🧑🎨 Rekonstrukcija lica i fascinantna priča
Zahvaljujući naprednoj forenzičkoj tehnologiji, urađena je i rekonstrukcija lica ovog drevnog Egipćanina. Profesor Linus Girdland Flink sa Univerziteta u Aberdinu kaže:
“Ova osoba je preživjela turbulentna vremena ranog Egipta, njegovi ostaci su pronađeni još 1902. godine, a čudom su sačuvani tokom bombardovanja Liverpoola u Drugom svjetskom ratu. Danas konačno možemo ispričati njegovu priču.”
📜 Grnčar sa statusom? Zagonetka koju DNK otkriva
Profesor Joel Irish, koautor studije, ističe da je sahrana bila mnogo raskošnija nego što se očekuje za jednog zanatliju. To otvara pitanja:
- Da li je ovaj čovjek stekao društveni status zbog vještine?
- Možda je imao ulogu u kulturi ili religiji toga vremena?
- Da li genetsko porijeklo iz Mezopotamije znači da je bio važan kontakt između kultura?
🧬 Budućnost istraživanja: DNK kao ključ prošlosti
Glavna autorica studije, dr. Adelin Morez Džejkobs, navodi:
“Kombinacijom DNK, skeletnih i hemijskih analiza, dobili smo cjelovit uvid u život ove osobe. Ovo je samo početak – očekujemo da će dalja istraživanja otkriti tačan trenutak i razmjere migracija iz Azije u Egipat.”
✅ Zaključak: Nova era u razumijevanju Stare civilizacije
Ovo otkriće ne samo da baca novo svjetlo na porijeklo naroda Egipta, već potvrđuje ono što su arheološki tragovi odavno sugerirali – da je civilizacija Egipta bila duboko povezana s drugim kulturama Plodnog polumjeseca.
Sada, uz pomoć genetike, prošlost dobija svoje lice – doslovno.
