Ko je tužiteljica Vedrana Mijović i zašto je izazvala kontroverze u slučaju Milorada Dodika?
Nedavno je javnost u Bosni i Hercegovini i regiji zaintrigirala odluka tužiteljice Vedrane Mijović, koja je predložila ukidanje pritvora Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske (RS), optuženom za pokušaj rušenja ustavnog poretka BiH. Ovaj potez, u kombinaciji s njenom profesionalnom i porodičnom pozadinom, pokrenuo je burnu raspravu o nepristrasnosti pravosudnih institucija.
🧑⚖️ Vedrana Mijović – tko je i kako je došla do ove uloge?
- Obiteljski background: Vedrana je kći Slavka Jovičića Slavuja, dugogodišnjeg SNSD-ovog zastupnika u Parlamentu BiH. Nakon njegove smrti 2022., ona je primila posthumno odlikovanje “Miloš Obilić” koje joj je uručio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić
- Karijera u pravosuđu: Karijeru je započela kao pripravnica u Osnovnom sudu u Rogatici, zatim radila kao inspektor za privredni kriminal u MUP-u RS, pa kao tužiteljica u Istočnom Sarajevu i Kantonu Sarajevo. Od 2013. je tužiteljica u Tužilaštvu BiH, aktivna u odjelima za ratne zločine, organizirani kriminal i korupciju
⚖️ Šta se događalo s Dodikom?
- Ukidanje pritvora: Po završetku ispitivanja Milorada Dodika, Mijović je predložila sudu da se pritvor ukine i upotrijebi blaža mjera – povremeno javljanje policiji umjesto pritvora
- Različite mjere za različite optužene: Zavireno je kako je ista tužiteljica predložila strože mjere (zabranu javnog istupanja) za generale Armije RBiH poput Atifa Dudakovića, što je dodatno pokrenulo diskusiju oko jednakosti pred zakonom
🗣️ Javna reakcija i kritike
- Optužbe o nepristrasnosti: Kritičari ističu da je Mijović favorizirala Dodika i kažu da je to mogao biti dio šire patterna, povezivanog s njezinom obiteljskom vezom s SNSD-om
- Osjećaj pravne diskriminacije: Pitanje je zašto je Dodiku odobreno ublažavanje mjera, dok su drugi optuženi, poput ratnih komandanata, bili tretirani strože. To je otvorilo raspravu o kvaliteti unutrašnjih pravosudnih standarda u BiH .
🏛️ Širi kontekst: pravosuđe i politički utjecaj
Ovaj slučaj ilustrira složenu sliku pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini:
- Procesne greške: U jednom ranijem slučaju, Sud BiH je vratio zahtjev za međunarodnu potjernicu zbog proceduralnih nedostataka, što pokazuje izazove u vođenju važnih procesa
- Politički naboj u postupcima: Dodik je sam isticao kako je predmet protiv njega politički motiviran, što produbljuje podjelu javnosti
✅ Zaključak
Vedrana Mijović je u središtu kontroverze jer se radi o tužiteljici koja balansira između profesionalnih odlučivanja i optužbi za pristrasnost. Njezina porodica, karijera i odluke u slučaju Dodika potakle su raspravu o tome:
- Da li pravosudne mjere i tretman trebaju biti jednaki za sve?
- Koliku ulogu imaju političke i porodične veze u donošenju odluka?
- Može li i treba li pravosuđe ostati apolitično, štiteći legitimnost i povjerenje građana?
