Otvorenje autoceste bez uporabne dozvole: Sigurnost ili simbolika?
Otvorenje nove dionice autoceste između Čačka i Požege u Srbiji izazvalo je brojne reakcije u javnosti. Dok se vlasti hvale infrastrukturnim napretkom, dio stručne javnosti upozorava na nepoštivanje sigurnosnih protokola. Ova situacija dolazi u trenutku kada je povjerenje građana u institucije ozbiljno narušeno, naročito nakon tragedije u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi.
Autocesta otvorena prije tehničkog završetka
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić svečano je otvorio novu dionicu autoceste dugu 19,5 kilometara, iako ista još uvijek nema uporabnu dozvolu. Radi se o izuzetno zahtjevnoj trasi kroz brdski teren, gdje je izgrađeno čak 35 mostova i tri tunela, među kojima je i tunel Munjino brdo – jedan od najdužih u zemlji.
Iako se nova prometnica smatra značajnim projektom za povezivanje centralne Srbije i turistički važnog Zlatibora, otvorenje je obilježeno kritikama. Stručnjaci su upozorili da dionica nije tehnički kompletirana, a neki inženjeri su navodno odbili potpisati završne tehničke dokumente koji su potrebni za izdavanje uporabne dozvole.
Privremena uredba umjesto sigurnosnih propisa
Nekoliko dana prije samog otvorenja, Vlada Srbije donijela je uredbu kojom se privremeno suspendira dio Pravilnika o sigurnosti tunela. Ova odluka izazvala je zabrinutost među stručnjacima i dijelom javnosti, koji smatraju da bi sigurnosni standardi trebali imati prednost pred političkom simbolikom i rokovima.
Iako su predsjednik Vučić i direktor JP “Putevi Srbije” Zoran Drobnjak tvrdili da je sve “urađeno po propisima”, ostaje pitanje: je li otvaranje bilo prerano?
Podsjetnik na Novosadsku tragediju
Sumnje u sigurnost dodatno su pojačane zbog nedavne tragedije u Novom Sadu, gdje je u padu nadstrešnice na rekonstruiranom željezničkom kolodvoru stradalo 16 osoba. Istraga o tom događaju još traje, a javnost je posebno osjetljiva na sve projekte koji uključuju velike građevinske zahvate i infrastrukturne investicije.
Televizija Insajder izvijestila je kako su inženjeri koji nadziru radove na autocesti odbili potpisati potrebne dokumente za tehnički pregled, što ukazuje na ozbiljne rezerve prema sigurnosnim uvjetima dionice koja je svejedno puštena u promet.
Infrastruktura kao politički kapital
Otvorenje ove dionice dio je šire strategije vlasti da infrastrukturne projekte predstave kao znak ekonomskog napretka i razvoja. Ulaganja u autoceste i brze prometnice doživljavaju se kao ključne investicije koje povezuju regije, olakšavaju turizam i jačaju logističku povezanost zemlje.
Međutim, kada sigurnost građana postane sporedna u odnosu na politički kalendar, postavlja se pitanje gdje su granice odgovornosti.
Zaključak
Otvorenje nedovršene dionice autoceste u Srbiji otvara važna pitanja o ravnoteži između razvoja i odgovornosti. Infrastrukturni projekti mogu biti važan pokretač gospodarskog napretka, ali bez poštovanja sigurnosnih standarda i zakonskih procedura, rizik za građane postaje prevelik.
Povjerenje u institucije gradi se transparentnošću i dosljednim poštivanjem pravila, osobito u vremenu kada su rane od nedavnih tragedija još uvijek svježe.
