Zagušenja na granicama i kultura čekanja: Šta nas uči incident između BiH i Hrvatske?
Video snimak s graničnog prelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kod Slavonskog Broda, nedavno je postao viralan na društvenim mrežama – pogledan je više od 1,7 miliona puta i izazvao je lavinu komentara. Iako je riječ o svakodnevnoj saobraćajnoj situaciji, snimak je otvorio mnogo šira pitanja: kultura čekanja, vladavina prava, saobraćajna etika i efikasnost graničnih procedura.
Šta se desilo?
Na snimku, objavljenom na TikToku, vidi se kako jedan vozač fizički blokira druga vozila koja pokušavaju zaobići kolonu formiranu pred granicom. U opisu videa stoji da se ovakve scene dešavaju redovno, te da nadležne službe navodno ne reaguju na prijave, jer se incidenti događaju u zoni između graničnih prelaza – zoni koju formalno ne pokriva nijedna jurisdikcija u punom obimu.
Ovakva “pravna siva zona” dodatno pogoršava situaciju, jer ostavlja prostor za nesporazume, tenzije i moguće sukobe među samim putnicima.
Granice – mjesto čekanja i test strpljenja
Granični prelazi često su sinonim za čekanje, posebno u sezoni godišnjih odmora, kada hiljade putnika kreće na odmor ili se vraća kući. Frustracija zbog dugog čekanja, vrućine, umora i osjećaja nepravde često dovodi do narušavanja saobraćajne discipline – poput nepropisnog preticanja kolona, što dodatno stvara haos i potencijalno opasne situacije.
Međutim, granica nije samo tehnička linija između dvije zemlje. Ona je i prvi utisak koji neko dobija o državi u koju ulazi. Red, poštovanje procedura i ponašanje učesnika u saobraćaju šalju poruku o nivou društvene odgovornosti i poštovanju pravila.
Ko je u pravu? Dvije strane priče
Korisnici društvenih mreža podijelili su se u dva tabora:
- Jedni podržavaju vozača koji je pokušao spriječiti “preskakanje reda”, smatrajući to primjerom građanske hrabrosti i zalaganja za pravedan sistem.
- Drugi kritikuju njegovo ponašanje, ističući da svako preuzimanje pravde u svoje ruke može dovesti do sukoba i narušavanja javnog reda.
Treći, nešto umjereniji glasovi, kažu da su obje strane pogriješile – oni koji su pokušali izbjeći red i onaj koji ih je pokušao zaustaviti van institucionalnih okvira.
Šta kaže zakon?
Uobičajeno je da se prostor između graničnih prelaza smatra “međuprostorom”, odnosno ničijom zemljom, ali to ne znači da je van zakona. Svaka država ima određena ovlaštenja da sankcioniše ponašanje svojih državljana i na osnovu međunarodnih dogovora, čak i u tim zonama. Međutim, nedostatak jasnoće i prisutnosti nadležnih organa često ostavlja prostor za improvizaciju i konflikt.
Kultura saobraćaja počinje od nas
Način na koji se ponašamo u koloni – bilo da je riječ o gradskom semaforu ili graničnom prelazu – govori mnogo o tome koliko poštujemo druge, sistem i pravila igre.
Poštovanje reda, strpljenje i svijest da svi imaju isti cilj – proći granicu bez problema – osnovne su vrijednosti koje nam mogu olakšati putovanja, ali i svakodnevni život.
Zaključak: Možemo li drugačije?
Snimci poput ovog imaju potencijal da skrenu pažnju javnosti i institucija na konkretne probleme, ali i da podsjete sve nas da:
✅ Poštovanje pravila nije slabost, već snaga.
✅ Nepravda se ne ispravlja samovoljom, već dijalogom i institucionalnim putem.
✅ Strpljenje i razumijevanje čine putovanje lakšim za sve nas.
Da li ste i vi imali slična iskustva na granicama? Kako biste reagovali u ovakvoj situaciji?
Pišite nam u komentarima i podijelite priču – konstruktivan dijalog je prvi korak ka boljoj kulturi putovanja i poštovanja među ljudima. 🚗🌍
