Ishrana i štitna žlezda: šta kažu stručnjaci?
Poznato je da ishrana može imati određeni uticaj na funkciju štitne žlezde, ali često se postavlja pitanje – koje namirnice mogu doprineti boljoj funkciji, a koje eventualno otežati rad ove važne žlezde?
Nutricionistkinja Stojanka Stanojević, gostujući u emisiji RTS Ordinacija, objasnila je kako pojedine namirnice mogu imati potencijalni uticaj na štitnu žlezdu i kada je važno obratiti pažnju na njihov unos.
Da li zeleno povrće ometa rad štitaste žlezde?
Stanojević navodi da određene vrste povrća poput kupusa, kelja, ali i druge namirnice kao što su kikiriki, soja, proso i laneno seme, spadaju u grupu tzv. strumogenih namirnica. Ove supstance mogu, u specifičnim okolnostima, uticati na funkciju štitaste žlezde.
„Radi se o biološki vrednim namirnicama koje su bogate sumpornim jedinjenjima, naročito povrće iz porodice krstašica“, objašnjava nutricionistkinja. „Preporuka da se to povrće potpuno izbaci iz ishrane treba da se uzme s rezervom – ono može biti problematično samo ako se konzumira svakodnevno, u sirovom obliku i u velikim količinama, posebno kod osoba sa usporenim radom štitne žlezde.“
Stanojević ističe da postoje i druge vrste povrća koje mogu biti korisne – na primer:
- Šargarepa – bogata beta-karotenom, provitaminom A, važnim za imuni sistem.
- Krastavac – dobar izvor vlakana i vitamina B grupe.
- Plavi patlidžan – u kori se nalaze antioksidativne komponente, bogat je kalijumom.
- Celer – i koren i listovi su korisni; lišće sadrži vitamin A, dok se u stabljikama nalaze vitamini B grupe i vitamin C.
Sve ove namirnice, kada se pravilno pripreme i uvrste u balansiranu ishranu, mogu biti deo podrške opštem zdravlju.
Šta još može pomoći?
Govoreći o specifičnim stanjima kao što je Hašimotov tireoiditis, Stanojević ističe da kod nekih osoba postoji veza između autoimunih bolesti i intolerancije na gluten.
„Kod određenih osoba postoji povezanost Hašimotove bolesti sa celijakijom ili slabijim podnošenjem glutena. U takvim slučajevima, bezglutenske žitarice kao što su heljda, amarant i kinoa mogu biti korisna alternativa“, napominje nutricionistkinja. „Ne mora se cela ishrana bazirati na njima, ali mogu biti čest izbor.“
Napomena: Informacije iz ovog teksta imaju edukativni karakter i ne zamenjuju savet lekara ili nutricioniste. Za lične potrebe, konsultujte stručnjaka.