Vraćamo se na zimsko vrijeme: Šta nam donosi pomjeranje sata ove jeseni
Kada i kako se pomiču kazaljke?
U noći sa subote na nedjelju, 26. oktobra, vratit ćemo se na zimsko računanje vremena. Tačno u 3 ujutru, kazaljke će se pomjeriti jedan sat unazad, na 2 sata, čime se završava ljetno računanje vremena i vraćamo se na standardno vrijeme (Central European Time, CET).
Ova promjena, koja mnogima donosi dodatni sat sna, značajna je ne samo zbog efekta na dnevne navike, nego i zbog šireg uticaja na društvo, energiju i zdravlje.
Zašto pomjeramo sat — historija i svrha
Pomicanje sata nije nov fenomen. Prve verzije ove prakse nastale su još tokom Prvog svjetskog rata, kada su Njemačka i Austro‑Ugarska pokušale optimizirati dnevno svjetlo i smanjiti potrošnju energije. Kasnije je praksa ukidana i vraćana u različitim periodima, dok se u bivšoj Jugoslaviji standardizirala 1983. godine.
Od 1996. godine, unutar Evropske unije dogovoreno je da sve zemlje članice sinkroniziraju promjene: prelazak na ljetno vrijeme posljednje nedjelje u martu, a povratak na zimsko posljednje nedjelje u oktobru. Time se željelo olakšati koordinacija prometa, trgovine i komunikacije unutar jedinstvenog evropskog tržišta.
Promjena sata i reakcije javnosti
Praksa pomicanja sata dugo je izazivala kontroverze. U javnoj anketi Evropske komisije 2018. godine učestvovalo je 4,6 miliona građana, od kojih je 84 % izrazilo želju da se ova praksa ukine.
Evropski parlament je 2019. godine izglasao ukidanje sezonskih promjena vremena, ali do danas nije postignut dogovor važan za implementaciju.
Glavni kamen spoticanja je odluka o tome koje vrijeme (zimsko ili ljetno) bi trebalo stalno ostati, te kako uskladiti taj izbor između različitih zemalja članica. Dok se dogovor ne postigne, dvaput godišnje pomicanje sata ostaje na snazi.
Efekti promjene vremena
Pomjeranje sata može imati niz posljedica — i praktičnih i zdravstvenih:
- San i ritam tijela: Pretjerane promjene u biološkom satu mogu utjecati na san, koncentraciju i opšte osjećanje tokom dana.
- Potrošnja energije: Iako je promjena sata prvobitno uvedena radi štednje energije, moderni modeli potrošnje često dovode do toga da uštede budu minimalne ili neutralizirane povećanom potrošnjom u jutarnjim ili večernjim satima.
- Rani sumrak i duža jutra: Zimsko vrijeme donosi raniji zalazak sunca i dužu zimu naveče, ali svijetlije jutro može olakšati ustajanje i jutarnje aktivnosti.
Šta nas očekuje i kako se pripremiti?
- Podesite satove unaprijed – mnogi uređaji to rade automatski, ali analogni satovi i stari uređaji trebaju ručno podešavanje.
- Prilagodite raspored spavanja – dan ili dva prije promjene radite blaga prilaženja ranijem odlasku na počinak.
- Planirajte aktivnosti – računajte na to da će popodne biti primjetno kraće sa sunčevim svjetlom.
- Budite posebno oprezni u saobraćaju i tokom prelaznog perioda, jer promjene ritma ponekad povećavaju rizik od saobraćajnih nezgoda.
Zaključak
Iako pomjeranje sata može izgledati kao mali, tehnički ritual, ono nosi značajne implikacije za naše dnevne navike, zdravlje i organizaciju.
Ove godine, pomak sata dogodit će se ranije nego što je to bio slučaj u većem dijelu posljednjih decenija. Dok Evropska unija i njene članice raspravljaju o budućnosti ovog sistema, za sada ostaje činjenica da ćemo 26. oktobra dobiti sat više. Iskoristite ga mudro — prilagodite ritam, mirno dočekajte promjenu i budite svjesni da, iako nam se promjena možda neće dopasti, priprema može umanjiti neželjene efekte.
