Svijet u 2026. godini: Šest ključnih tačaka koje bi mogle uzdrmati globalni poredak

Ulazak u 2026. godinu ne donosi optimizam već osjećaj produženog vanrednog stanja. Rat u Ukrajini traje, globalna ekonomija balansira na krhkoj liniji povjerenja, a politički lideri sve češće opstaju zahvaljujući krizama, a ne uprkos njima. Prema analizi portala Politiko, šest ključnih „prelomnih tačaka“ moglo bi oblikovati svjetski poredak u narednih dvanaest mjeseci.

1. Rat u Ukrajini i uloga američke diplomatije

Iako Zapad nastavlja s ekonomskim sankcijama, Vladimir Putin djeluje stabilno u svojim strateškim ciljevima. Ukrajina se suočava s unutrašnjim ograničenjima, a svaki kompromis može izazvati političku nestabilnost. Donald Tramp, u drugom mandatu u Bijeloj kući, vjeruje da lična diplomatija može probiti ćorsokak, ali Zapad sumnja u iskrene namjere Moskve.

Procjena: Umjesto brzog okončanja sukoba, 2026. bi mogla donijeti nastavak iscrpljujućeg rata, s povremenim pregovorima bez suštinskog napretka.

2. Finansijska nestabilnost i pritisak tržišta

Globalne javne finansije suočavaju se s visokim javnim dugom, slabom produktivnošću i rastućim troškovima zaduživanja. Evropske zemlje poput Francuske i Britanije već pokazuju znakove fiskalne ranjivosti, dok ni SAD nisu imune na pad povjerenja investitora.

Procjena: Tržišta kapitala u 2026. mogu diktirati političke odluke, a svaka greška u fiskalnoj politici može imati ozbiljne posljedice po ekonomsku stabilnost.

3. Politički manevri Netanjahua

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu, uprkos izazovima i pravnim problemima, ostaje ključni igrač zahvaljujući vojnoj kampanji i međunarodnom pritisku. Opozicija ostaje razjedinjena, što mu omogućava preživljavanje političke nestabilnosti.

Procjena: Netanjahu ulazi u 2026. oslabljen, ali ne poražen, a njegov opstanak zavisiće od sposobnosti opozicije da se konsoliduje.

4. Izborni izazovi Viktora Orbana

Mađarski premijer Viktor Orban suočava se s rastućom ekonomskom nezadovoljstvom i ozbiljnim izazivačem unutar političkog spektra. Kontrola medija i polarizacija društva i dalje su njegove ključne prednosti.

Procjena: Izbori u Mađarskoj biće neizvjesni, ali Orban i dalje ostaje dominantna politička figura.

5. Senkovito bankarstvo i finansijski rizici

Privatno kreditiranje i senkovito bankarstvo predstavljaju sve veći rizik za finansijski sistem. Bez adekvatne regulacije, eventualni poremećaji mogli bi se preliti na šire tržište, a države bi imale ograničene mogućnosti za intervenciju.

Procjena: Finansijski sistem djeluje stabilno dok ne dođe do spoljnih šokova, a senkovito bankarstvo može postati katalizator nove krize.

6. Američki izbori i politička polarizacija

Stranka predsjednika tradicionalno gubi Predstavnički dom na međuizborima, dok Senat ostaje teško osvojiva pozicija. Očekuje se da izbori dodatno prodube političku blokadu u SAD-u.

Procjena: Polarizacija u američkoj politici ostaje ključni izazov, bez obzira na ishod izbora.

Zaključak

Prema analizi Politiko, 2026. neće donijeti jasne pobjednike već niz međusobno povezanih kriza. Rat, ekonomija i politika postaju neraskidivo povezani faktori, a međunarodni lideri moraju balansirati između diplomatskih manevara, ekonomskih ograničenja i unutrašnjih političkih pritisaka. Svijet ulazi u godinu u kojoj su neizvjesnost i potencijalni šokovi stalna realnost, a globalni poredak bi mogao doživjeti značajne promjene.