Badnji dan i stara pravila koja se poštuju Šta se nikako ne radi i zašto je mir najvažniji
Badnji dan predstavlja jedan od najsvečanijih i najtiših dana u pravoslavnom kalendaru. On je završnica Božićnog posta i duhovna priprema za Božić praznik koji u sebi nosi poruku mira ljubavi i zajedništva. Iako se način života promijenio osnovna pravila i simbolika Badnjeg dana ostali su duboko ukorijenjeni u narodnoj tradiciji.
Ovaj dan nije zamišljen kao vrijeme velikih aktivnosti već kao trenutak smirenja okupljanja porodice i dobrih misli. Upravo zbog toga postoje određena nepisana pravila šta se na Badnji dan ne radi ali i šta je najvažnije da se radi.
Badnji dan nije dan za svađe i teške riječi
Prema narodnom vjerovanju na Badnji dan treba izbjegavati rasprave povišene tonove i negativne misli. Smatra se da način na koji se provede ovaj dan utiče na čitavu narednu godinu. Zato se naglašava važnost sloge oproštaja i unutrašnjeg mira. Ako postoje nesuglasice u porodici upravo je ovo dan kada se one ostavljaju po strani.
Ne započinju se veliki poslovi
Jedno od osnovnih pravila je da se na Badnji dan ne započinju novi poslovi niti donose važne poslovne odluke. Sve što je bilo neophodno trebalo bi završiti ranije. Badnji dan je zamišljen kao dan predaha i duhovne pripreme a ne kao radni ili užurbani dan.
Takođe se ne preporučuje pozajmljivanje stvari iz kuće. Prema običajima sve što je pozajmljeno trebalo bi vratiti prije Badnjeg dana kako bi dom bio potpun i miran uoči Božića.
Unošenje badnjaka kao centralni čin
Najvažniji običaj Badnjeg dana je unošenje badnjaka u kuću. Bilo da je badnjak donesen iz šume ili kupljen u gradu njegova simbolika ostaje ista. On predstavlja novi početak životnu snagu i svjetlost koja ulazi u dom.
Unošenje badnjaka obavlja se u večernjim satima uz riječi blagoslova i dobre želje za zdravlje napredak i mir u porodici. U nekim krajevima badnjak se posipa žitom što simbolizuje plodnost i obilje.
Badnje veče i posna trpeza
Trpeza na Badnje veče je posna ali svečana. Hrana nema zadatak da impresionira količinom već simbolikom. Najčešće se pripremaju pasulj riba posni kupus suvo voće orasi i hljeb ili pogača. U pojedinim krajevima priprema se dvanaest jela koja simbolizuju dvanaest apostola.
Večera se odvija u miru bez žurbe i glasne zabave. Porodica sjedi zajedno razgovara i dijeli obrok u tišini i zahvalnosti.
Jedina stvar koja se zaista radi
Iako postoji mnogo običaja i pravila suština Badnjeg dana svodi se na jednu stvar njegovanje porodičnog mira. Sve ostalo je sporedno. Bez obzira na to da li se živi na selu ili u gradu da li se svi običaji poštuju doslovno ili simbolično najvažnije je da dom ispune mir razumijevanje i bliskost.
Badnji dan nas podsjeća da praznici nisu u raskoši već u vrijednostima koje njegujemo. To je dan kada se svjesno usporava kada se gleda prema bližnjima i kada se tišina doživljava kao blagoslov. Upravo u toj tišini i jednostavnosti krije se prava priprema za Božić.
