Hrvatska dobila poziv za Trumpov Odbor za mirSlovenija iz regiona takođe među pozvanima

Sjedinjene Američke Države uputile su Hrvatskoj poziv da se pridruži novoj međunarodnoj inicijativi pod nazivom Odbor za mir, koju je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump s ciljem posredovanja i rješavanja globalnih sukoba. Informaciju je potvrdila hrvatska vlada, uz napomenu da će se o pozivu tek raspravljati i donijeti odluka u narednom periodu.

Iz Vlade Hrvatske kratko su saopćili da je poziv službeno zaprimljen, ali da u ovom trenutku nema dodatnih detalja o mogućem prihvatanju ili uslovima članstva. Time je Hrvatska svrstana među zemlje koje razmatraju uključenje u novu diplomatsku platformu koju predvodi Washington.

Šta je Odbor za mir

Odbor za mir zamišljen je kao međunarodno tijelo koje bi okupljalo države iz različitih dijelova svijeta, s ciljem političkog dijaloga i pronalaska rješenja za aktuelne i buduće oružane sukobe. Na čelu inicijative bio bi američki predsjednik, a članice bi učestvovale u zajedničkim konsultacijama, diplomatskim pritiscima i mirovnim prijedlozima.

Ideja o osnivanju ovog odbora prvi put je predstavljena tokom najave Trumpovog plana za okončanje rata u Gazi, ali je u međuvremenu proširena na sve veće međunarodne krize i sukobe.

Ko je još dobio poziv

Prema dostupnim informacijama, pozivnice su poslane velikom broju država, uključujući i neke od najutjecajnijih svjetskih sila. Među pozvanima su i Rusija i Kina, koje su potvrdile da su primile poziv, ali još uvijek nisu saopćile hoće li se priključiti inicijativi.

Iz regiona, osim Hrvatske, poziv je dobila i Slovenija. Slovenski premijer Robert Golob potvrdio je da je Ljubljana zaprimila poziv iz Washingtona, što Sloveniju čini jedinom drugom zemljom iz neposrednog okruženja koja je za sada javno spomenuta u ovom kontekstu.

Različiti stavovi evropskih zemalja

Dok neke zemlje razmatraju učestvovanje, druge su već izrazile rezervu. Iz Francuske je poručeno da Pariz u ovoj fazi ne planira pridruživanje inicijativi. Prema izjavama izvora bliskih francuskom predsjedniku, postoje određene političke i strateške dileme u vezi s konceptom i načinom funkcioniranja Odbora za mir.

Ovakvi različiti stavovi ukazuju na to da će evropske zemlje pažljivo vagati potencijalne koristi i rizike prije donošenja konačne odluke.

Finansijski aspekt članstva

Prema nacrtu povelje koji je američka administracija uputila državama, predviđeno je da članice koje žele ostati u Odboru za mir duže od tri godine trebaju uplatiti značajan finansijski doprinos. Taj iznos, prema dostupnim informacijama, iznosi milijardu dolara u gotovini, što dodatno komplikuje odluku za mnoge zemlje, posebno one s ograničenim budžetima.

Šta ovo znači za Hrvatsku i region

Za Hrvatsku, potencijalno članstvo u Odboru za mir moglo bi značiti jačanje međunarodnog političkog profila i aktivnije učešće u globalnim diplomatskim procesima. Istovremeno, odluka nosi i političku odgovornost, kao i moguće finansijske obaveze, zbog čega će se, prema najavama, pristupiti detaljnoj analizi.

U regionalnom kontekstu, činjenica da su Hrvatska i Slovenija pozvane može ukazivati na interes SAD-a da uključi zemlje jugoistočne Evrope u šire sigurnosne i mirovne inicijative.

Zaključak

Trumpov Odbor za mir tek je na početku, a reakcije pozvanih država pokazuju da ne postoji jedinstven stav o ovoj inicijativi. Dok neke zemlje vide priliku za jačanje diplomatskog uticaja, druge ostaju oprezne. Odluka Hrvatske tek slijedi, a njen ishod mogao bi imati značaj i na regionalnom i na međunarodnom planu.