Zašto Vaši Prsti Odjednom Postaju Beli? Moguće Objašnjenje Koje Mnogi Ne Znaju

Može biti vrlo uznemirujuće kada primetite da vam prsti odjednom menjaju boju. Jednog trenutka izgledaju sasvim normalno, a sledećeg primetite da su pojedini prsti postali beli, žućkasti ili čak plavo-ljubičasti. Prva pomisao je često hladnoća, posebno zimi. Ali šta ako se to dešava i kada je temperatura uobičajena? Šta ako se promena boje pojavljuje svaki put kada držite hladno piće ili kada ste pod stresom?

U tim situacijama, uzrok verovatno nije samo hladno vreme. Stručnjaci upozoravaju da bi u pitanju mogao biti Rejnoova bolest, poznata i kao Rejnoov fenomen.


Šta je Rejnoova bolest?

Rejnoova bolest je stanje koje utiče na cirkulaciju krvi, najčešće u prstima ruku i nogu. Kod nekih ljudi mogu biti pogođeni i uši, nos, usne, pa čak i bradavice. Tokom epizode, poznate i kao “napad”, male krvne žile u tim delovima tela se iznenada sužavaju (proces koji se zove vazospazam), smanjujući dotok krvi.

Promena boje kože obično se javlja u tri faze:

  • Bela: Krvotok je ograničen, pa koža gubi prirodnu boju.
  • Plava: Zbog smanjenog dotoka kiseonika, koža može poprimiti plavičasti ton.
  • Crvena: Kada se krvotok vrati, koža može pocrveneti, često uz trnjenje ili pulsiranje.

Ne javljaju se svi stadijumi kod svih ljudi, ali čak i jedan od ovih znakova, posebno ako se ponavlja, može ukazivati na Rejnoovu bolest.


Zašto se to dešava?

Najčešći okidači su hladnoća i emocionalni stres. Čak i mala promena temperature može izazvati napad:

  • Držanje limenke hladnog pića
  • Vadjenje hrane iz zamrzivača
  • Pranje ruku hladnom vodom
  • Izlazak iz toplog prostora na hladan vazduh

Stres i anksioznost takođe mogu igrati značajnu ulogu. Kada ste napeti ili emocionalno opterećeni, telo reaguje skupljanjem krvnih sudova, slično kao kod hladnoće.

Tačan uzrok Rejnoove bolesti nije potpuno jasan, ali stručnjaci veruju da je u pitanju preterana reakcija nervnog sistema koji kontroliše sužavanje krvnih sudova.


Primarna i sekundarna Rejnoova bolest

Lekari obično razlikuju dve vrste:

Primarna Rejnoova bolest

  • Češća i obično blaža forma
  • Pojavljuje se sama, bez povezanih medicinskih stanja
  • Simptomi često počinju u tinejdžerskim ili ranim odraslim godinama
  • Retko izaziva trajnu štetu, mada napadi mogu biti neprijatni

Sekundarna Rejnoova bolest

  • Povezana je sa drugim medicinskim stanjima, često onima koji utiču na vezivno tkivo ili krvne sudove
  • Obično je ozbiljnija i može izazvati komplikacije ako se ne leči
  • Potrebna su dodatna ispitivanja da bi se identifikovao osnovni uzrok

Koji su simptomi?

Pored promena boje kože, napadi mogu izazvati:

  • Hladnoću u pogođenim prstima ili nožnim prstima
  • Utrnulost ili trnjenje
  • Osećaj “iglica i igala” dok se cirkulacija vraća
  • Blagi do umereni bol

Za mnoge ljude najviše uznemirava nagla i dramatična promena izgleda ruku ili nogu.


Da li je Rejnoova bolest opasna?

Za većinu ljudi sa primarnom Rejnoovom bolešću, stanje je više neprijatnost nego ozbiljna pretnja po zdravlje. Napadi su privremeni, a normalna boja i osećaj se obično vraćaju kada se ukloni okidač.

Međutim, učestali ili teški napadi, posebno oni praćeni bolom, ranama ili sporim zarastanjem, ne treba ignorisati. U retkim slučajevima, produžen gubitak cirkulacije može oštetiti tkivo. To se češće dešava kod sekundarne Rejnoove bolesti, zbog čega je važno potražiti lekarsku procenu ako simptomi postaju intenzivni ili se pogoršavaju.


Kako se dijagnostikuje?

Ne postoji jedan test koji definitivno dijagnostikuje Rejnoovu bolest. Lekari se oslanjaju na:

  • Detaljan opis simptoma
  • Kada i koliko često se napadi javljaju
  • Koji su okidači
  • Fizikalni pregled

Ako se sumnja na sekundarnu formu, mogu se uraditi dodatni testovi kako bi se isključila druga stanja koja utiču na cirkulaciju.


Kako upravljati simptomima u svakodnevnom životu

Iako ne postoji lek za Rejnoovu bolest, mnogi uspešno kontrolišu simptome uz male, ali dosledne prilagodbe u životnom stilu:

  • Održavajte toplinu: Rukavice, tople čarape i slojevita odeća mogu značajno pomoći.
  • Izbegavajte nagle promene temperature: Postepeno zagrevanje ili hlađenje smanjuje rizik od napada.
  • Upravljanje stresom: Tehnike relaksacije, duboko disanje i mindfulness mogu smanjiti napade izazvane emocijama.
  • Zaštita ruku: Koristite izolovane čaše za hladna pića i rukavice prilikom rukovanja hladnim predmetima.

U težim slučajevima, lekari mogu preporučiti lekove koji pomažu opuštanju krvnih sudova i poboljšavaju cirkulaciju.


Kada posetiti lekara

Potražite stručnu pomoć ako:

  • Promene boje prstiju postaju učestale ili jake
  • Samo jedna ruka ili prst je stalno pogođen
  • Pojavljuje se bol, rane ili oštećenje kože
  • Simptomi se javljaju kasnije u životu ili se naglo pogoršavaju

Ovi znakovi mogu ukazivati na sekundarnu Rejnoovu bolest ili druge probleme sa cirkulacijom koji zahtevaju pažnju.


Zaključak

Odjednom beli ili plavi prsti mogu biti uznemirujući, posebno kada se javljaju neočekivano. Hladno vreme je često krivac, ali ponovljeni napadi, posebno izazvani stresom ili manjim temperaturnim promenama, mogu ukazivati na Rejnoovu bolest.

Dobra vest je da se većina ljudi uspešno nosi sa ovim stanjem. Sa pravom svesti, prilagodbom životnog stila i medicinskim savetom kada je potrebno, većina osoba može nastaviti sa aktivnim i punim životom, bez da im promene boje prstiju kontrolišu svakodnevnicu.