Gluten i štitnjača: 10 znakova da vaš organizam loše reaguje na gluten
Hormoni su tihi upravljači našeg tijela – regulišu energiju, raspoloženje, metabolizam, probavu, pa čak i rad mozga. Štitnjača, mala žlijezda u obliku leptira smještena na vratu, ima ključnu ulogu u ovom procesu. Njeni hormoni utiču na gotovo svaki sistem u tijelu, pa čak i najmanja neravnoteža može izazvati brojne simptome.
Štitnjača – dirigent vašeg metabolizma i hormona
Hormoni štitnjače ne utiču samo na tjelesnu težinu. Njihova aktivnost direktno povezuje:
- brzinu metabolizma
- nivo energije i izdržljivost
- rad srca i cirkulaciju
- probavni sistem
- raspoloženje i koncentraciju
- kvalitet kože i kose
Kada hormoni štitnjače ne rade optimalno, tijelo šalje signale kroz umor, osjećaj “usporenosti”, osjetljivost na hladnoću, promjene u probavi ili raspoloženju.
Gluten i štitnjača – postoji li veza?
Kod mnogih osoba problemi sa štitnjačom povezani su s autoimunim procesima, poput Hašimoto tiroiditisa. To znači da imuni sistem napada vlastito tkivo. Gluten, protein iz pšenice i srodnih žitarica, može kod osjetljivih osoba izazvati upalu u crijevima, što ponekad dovodi do šire upalne reakcije u organizmu. U nekim slučajevima, imuni sistem može reagovati pretjerano i napadati vlastita tkiva, uključujući i štitnjaču.
Važno je napomenuti da gluten ne smeta svima. Kod osoba s autoimunim tegobama i simptomima koji se ponavljaju, provjera reakcije na gluten može biti korisna.
Netolerancija na gluten nije uvijek celijakija
Mnogi odmah pomisle na celijakiju kada se spomene gluten, ali postoje i druge reakcije:
- Celijakija – autoimuna bolest koja zahtijeva strogo izbjegavanje glutena.
- Necelijakijska osjetljivost na gluten – simptomi se pojavljuju bez klasičnih nalaza celijakije.
- Alergija na pšenicu – reakcija na protein pšenice, drugačijeg mehanizma.
Kod nekih ljudi reakcije na gluten se ne javljaju odmah, već se simptomi razvijaju postepeno, što može otežati prepoznavanje problema.
10 znakova da vam gluten može smetati
Ako primjećujete da se simptomi pojačavaju nakon obroka s hljebom, tjesteninom, pecivom ili kolačima, obratite pažnju:
- Probavne smetnje – nadutost, gasovi, proljev ili zatvor, grčevi.
- Kožne promjene – keratoza pilaris (“pileća koža”), hrapava koža na nadlakticama.
- Umor i pad energije – pospanost ili mentalna magla nakon obroka s glutenom.
- Autoimune bolesti – Hašimoto tiroiditis, reumatoidni artritis, lupus, psorijaza, ulcerozni kolitis, multipla skleroza.
- Neurološki simptomi – vrtoglavica, gubitak ravnoteže, zujanje u ušima ili osjećaj pritiska u glavi.
- Hormonska neravnoteža – neredovni ciklusi, promjene raspoloženja, problemi s kožom, smanjen libido.
- Migrene i glavobolje – učestale i bez jasnog uzroka.
- Hronični umor ili fibromijalgija – stalni osjećaj iscrpljenosti i bolovi u tijelu.
- Upale i bolovi u zglobovima – otok, bol ili ukočenost u prstima, koljenima ili kukovima.
- Promjene raspoloženja – anksioznost, depresivnost, nagle promjene raspoloženja i razdražljivost.
Šta učiniti ako mislite da vam gluten smeta?
- Pažljivo pratite simptome i zapisujte reakcije tijela nakon konzumiranja glutena.
- Razgovarajte s ljekarom i obavite testove za celijakiju ili autoimune bolesti.
- Nemojte sami uvesti strogu bezglutensku dijetu bez medicinske preporuke.
Zaključak: Razumijevanje uticaja glutena na vaše tijelo može poboljšati zdravlje i kvalitet života. Kod sumnje na autoimunu bolest ili celijakiju, uvijek se obratite stručnjaku prije promjene ishrane.