Kašalj i njegovi uzroci: Kada je bezazlen, a kada potražiti ljekarsku pomoć
Kašalj je prirodni zaštitni refleks kojim organizam čisti disajne puteve od sekreta, prašine i drugih nadražujućih čestica. U većini slučajeva je prolazan i povezan sa blagim infekcijama, ali ponekad može biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema.
Razlikovanje akutnog i hroničnog kašlja može pomoći u razumijevanju uzroka. Akutni kašalj traje do tri sedmice i najčešće je povezan sa infekcijama. Hronični kašalj traje duže od osam sedmica kod odraslih i zahtijeva detaljniju procjenu.
U nastavku su najčešći uzroci kašlja i savjeti kada je vrijeme da se obratite ljekaru.
1. Prehlada i virusne infekcije
Najčešći uzrok kašlja su virusne infekcije gornjih disajnih puteva. Kašalj može biti suv ili produktivan, odnosno praćen sekretom. Često se javljaju i drugi simptomi poput curenja nosa, grlobolje, blago povišene temperature i opšte slabosti.
U većini slučajeva simptomi prolaze sami uz odmor, unos tečnosti i simptomatsku terapiju.
2. Alergije
Alergijski kašalj obično je suv i dugotrajan. Najčešći okidači su polen, prašina, grinje i dlaka kućnih ljubimaca. Za razliku od virusnih infekcija, alergije obično ne prate temperatura i bolovi u tijelu.
Dodatni simptomi mogu uključivati kijanje, svrab u nosu i suzenje očiju. Identifikacija i izbjegavanje alergena ključni su za kontrolu tegoba.
3. Astma
Kod osoba sa astmom kašalj može biti hroničan i pogoršavati se noću ili tokom fizičke aktivnosti. Često je praćen otežanim disanjem, zviždanjem u grudima i osjećajem stezanja u grudnom košu.
Ako se ovi simptomi ponavljaju, važno je obaviti ljekarski pregled i pridržavati se propisane terapije.
4. Pušenje i zagađen vazduh
Dim cigareta i zagađenje vazduha nadražuju sluzokožu disajnih puteva. Kod pušača je čest jutarnji produktivni kašalj, koji može ukazivati na hroničnu iritaciju ili oštećenje disajnih puteva.
Prestanak pušenja i izbjegavanje zagađenog okruženja značajno smanjuju rizik od trajnih oštećenja.
5. Refluks želudačne kiseline
Gastroezofagealni refluks može izazvati suv, uporan kašalj, naročito noću ili nakon obroka. Kiselina iz želuca nadražuje jednjak i grlo, što pokreće refleks kašlja.
Osim kašlja, mogu se javiti žgaravica, osjećaj pečenja u grudima i neprijatan ukus u ustima.
Kada se javiti ljekaru
Iako je kašalj često bezazlen, stručnu pomoć treba potražiti ako:
- traje duže od tri sedmice
- postaje sve intenzivniji
- prati ga visoka temperatura
- javlja se otežano disanje ili bol u grudima
- primijetite krv u iskašljaju
Rana dijagnoza može spriječiti komplikacije i omogućiti pravovremeno liječenje.
Kako ublažiti kašalj kod kuće
- Unosite dovoljno tečnosti
- Održavajte prostoriju provjetrenom
- Izbjegavajte dim i jake mirise
- Odmarajte se i jačajte imunitet pravilnom ishranom
Zaključak
Kašalj je čest simptom koji najčešće nije razlog za zabrinutost. Ipak, trajanje i prateći simptomi važni su pokazatelji ozbiljnosti stanja. Ako primijetite da kašalj ne prolazi ili se pogoršava, pravovremena konsultacija sa ljekarom najbolji je način da zaštitite svoje zdravlje.
