Otkriveno veliko podzemno termalno jezero na Balkanu: Šta znači za nauku i zaštitu prirode

U planinskom području na Balkanu, u blizini granice između Albanije i Grčke, istraživači su potvrdili postojanje izuzetno velikog podzemnog termalnog jezera. Ovo otkriće privuklo je pažnju naučne javnosti jer pruža nove uvide u funkcionisanje podzemnih voda, geotermalnih sistema i osjetljivih kraških ekosistema.

Riječ je o jezeru nazvanom Neuron, smještenom unutar pećinskog sistema Atmos u području Vromonera. Nalazi se na dubini od oko 127 metara ispod površine zemlje i smatra se jednim od najvećih poznatih podzemnih termalnih jezera do sada.

Koliko je veliko podzemno jezero

Prema dostupnim podacima istraživačkog tima, jezero je dugačko oko 138 metara i široko približno 42 metra. Procjenjuje se da sadrži više od 8.000 kubnih metara tople, mineralima bogate vode.

Temperatura vode iznosi oko 26 stepeni Celzijusa i ostaje stabilna tokom cijele godine. Izvori u dolini iznad pećinskog sistema imaju sličnu temperaturu i hemijski sastav, što ukazuje na povezanost podzemnih i površinskih voda.

Kako je jezero nastalo

Područje Vromonera poznato je po specifičnom geološkom procesu koji se naziva speleogeneza sumporne kiseline. U tom procesu podzemne vode bogate sumporovodikom dolaze u kontakt s kisikom, pri čemu se formira sumporna kiselina. Ta kiselina postepeno rastvara krečnjak i oblikuje velike podzemne komore i kanale.

Mjerenja u pećinskom sistemu pokazuju prisustvo vodonik-sulfida u zraku, kao i povišene temperature u pojedinim dijelovima pećine. To ukazuje da je sistem i dalje geološki aktivan.

Brzina kretanja podzemne vode

Jedno od iznenađenja za istraživače bila je brzina kretanja vode kroz ovaj kraški sistem. Eksperimenti praćenja boje pokazali su da voda može prolaziti kroz podzemne kanale mnogo brže nego što se ranije pretpostavljalo.

U određenim uslovima brzine protoka mogu doseći i do 30 kilometara dnevno. To znači da su podzemni kanali međusobno snažno povezani, slično razgranatoj mreži.

Ovaj podatak je važan jer pokazuje da promjene na površini, poput zagađenja ili intenzivne gradnje, mogu imati brže i šire posljedice na podzemne vodene sisteme nego što se ranije mislilo.

Podzemni ekosistem bez sunčeve svjetlosti

Termalne i sumporom bogate pećine nisu samo geološka pojava. One predstavljaju i jedinstvena staništa za organizme koji ne zavise od sunčeve svjetlosti, već od hemijske energije.

U sličnim pećinama u tom području zabilježeni su specifični mikroorganizmi, insekti i pauci koji su prilagođeni toplim i hemijski aktivnim uslovima. Ovakvi ekosistemi su osjetljivi i mogu biti ugroženi promjenama u kvalitetu vode ili hidrološkom režimu.

Značaj za zaštitu prirode

Iako se jezero nalazi duboko pod zemljom, ono je dio šireg prirodnog sistema koji uključuje površinske rijeke, izvore i okolne pejzaže. Stručnjaci ističu da svaka veća intervencija u prostoru, poput infrastrukturnih projekata ili promjene korištenja zemljišta, može uticati na podzemne tokove.

Zbog toga se naglašava potreba za pažljivim planiranjem i zaštitom kraških područja. Podzemni sistemi često su nevidljivi, ali njihova uloga u snabdijevanju vodom i održavanju biodiverziteta je izuzetno važna.

Zašto je ovo otkriće važno

Otkrivanje velikog podzemnog termalnog jezera na Balkanu ne mijenja samo geografske karte, već produbljuje naše razumijevanje kako funkcionišu podzemni vodeni sistemi. Ono podsjeća da ispod površine postoji složen i dinamičan svijet koji je tijesno povezan s onim što se dešava iznad zemlje.

Ovakva otkrića podstiču dalja istraživanja, ali i otvaraju pitanje odgovornog upravljanja prirodnim resursima. Iako skriveno od pogleda, podzemno jezero je dio živog pejzaža koji zahtijeva pažnju i zaštitu.