Studija upozorava: U slučaju nuklearnog rata najveće šanse za opstanak imale bi samo dvije države
Nova istraživanja i analize scenarija globalnog nuklearnog sukoba upozoravaju na moguće katastrofalne posljedice po čovječanstvo. Prema pojedinim procjenama stručnjaka, dugoročne šanse za opstanak imale bi samo dvije države – Australia i New Zealand.
Ovakve procjene dolaze u trenutku kada rastu geopolitičke napetosti u svijetu, posebno na području Middle East, gdje su povećane tenzije između United States, Israel i Iran, uz povremene raketne napade i strah od šire eskalacije.
Šta bi se dogodilo u prvim minutama nuklearnog rata
O mogućim posljedicama nuklearnog sukoba govorila je novinarka i istraživačica Annie Jacobsen u jednom podcastu 2024. godine. Ona je autorica knjige Nuclear War: A Scenario u kojoj opisuje hipotetički tok globalnog nuklearnog rata.
Prema njenim procjenama, ogroman broj ljudi stradao bi već u prvih 72 minute nakon početka nuklearnih napada. Veliki gradovi i vojni ciljevi širom svijeta bili bi među prvim metama, što bi izazvalo ogromne ljudske gubitke i razaranje infrastrukture.
Dugoročne posljedice: nuklearna zima
I oni koji bi preživjeli početne eksplozije suočili bi se s dugotrajnim posljedicama. Jedna od najtežih bila bi pojava tzv. Nuclear winter.
U tom scenariju:
- ogromne količine dima i pepela prekrile bi atmosferu
- sunčeva svjetlost bi bila blokirana
- globalne temperature bi naglo pale
- ozonski omotač bio bi ozbiljno oštećen
Takve promjene dovele bi do gotovo potpunog kolapsa poljoprivrede širom svijeta na period koji bi mogao trajati i do deset godina.
Procjene nekih naučnih modela sugeriraju da bi u narednim godinama zbog gladi, radijacije i raspada društvenih sistema moglo umrijeti više milijardi ljudi.
Poljoprivreda bi gotovo nestala
U intervjuu za podcast The Diary of a CEO, Jacobsen je objasnila da bi čak i plodne poljoprivredne regije poput Iowa ili Ukraine godinama mogle biti prekrivene snijegom i hladnoćom.
Takvi uslovi gotovo bi potpuno onemogućili uzgoj hrane.
„Kada poljoprivreda propadne, ljudi jednostavno počnu umirati“, upozorila je Jacobsen.
Zašto bi Australija i Novi Zeland imali veće šanse
Prema njenim procjenama, Australia i New Zealand mogli bi imati relativno bolje šanse za opstanak zbog nekoliko faktora:
- geografska izolacija od glavnih nuklearnih meta
- stabilnija klima koja bi bila manje pogođena nuklearnom zimom
- razvijena poljoprivreda i dostupni prirodni resursi
Zbog tih okolnosti postoji mogućnost da bi se u tim područjima poljoprivredna proizvodnja barem djelimično održala.
Život nakon nuklearnog rata bio bi izuzetno težak
Ipak, čak ni u tim dijelovima svijeta život ne bi bio jednostavan. Prema riječima Jacobsen, ljudi bi se morali prilagoditi potpuno novim uslovima života, s ograničenim resursima, nestabilnim društvenim sistemima i stalnom borbom za hranu.
U takvom scenariju mnoge zajednice bi se vjerovatno sklanjale u podzemna skloništa ili improvizirane sigurne zone kako bi se zaštitile od radijacije i ekstremnih klimatskih uslova.
Napomena: Ovakve analize predstavljaju hipotetičke scenarije koje istraživači koriste kako bi bolje razumjeli potencijalne posljedice nuklearnog sukoba i naglasili važnost međunarodnih napora za sprečavanje takvih katastrofa.
