Kada vas neko vređa i ponižava, uradite ovako i odmah ćete ga razoružati: Moćan trik Sigmunda Frojda krije se u 1 rečenici

U današnjem članku vam donosimo nekoliko savjeta Sigmunda Frojda kako i na koji način da se zaštitite od zlih i pakosni ljudi koji vam žele loše. Naime on tvrdi da se u jednoj rečenici nalazi sve što je potrebno kako bi se ta osoba osjetila posrmljeno.

  • Kada se suočimo s uvredama i ponižavanjem, prirodna reakcija mnogih je da odgovore istom mjerom, upuste se u raspravu ili pokušaju da objasne, opravdaju se i odbrane svoje dostojanstvo. Međutim, Sigmund Frojd, osnivač psihoanalize i jedan od najdubljih mislioca ljudske psihe, ponudio je potpuno drugačiji pristup – mirnu snagu razumevanja, a ne reakcije.

Frojd je smatrao da čovjek nikada ne treba da reaguje impulzivno na napade i neprijatnosti koje dolaze spolja. Umjesto toga, predlagao je da se pokuša razumjeti motiv osobe koja vrijeđa. U njegovoj teoriji, mnoge negativne reakcije ljudi – bilo da je riječ o agresiji, omalovažavanju ili ponižavanju – proizlaze iz nesvjesnih impulsa. Ti impulsi najčešće potiču iz unutrašnjih konflikata, potisnutih emocija, kompleksa inferiornosti ili neostvarenih želja. Uvreda je često samo projekcija – način na koji osoba prenosi ono što ne može da prihvati kod sebe na nekog drugog.

Zato je Frojdova misao jasna: „To što te neko vređa, više govori o njemu nego o tebi.“

Ovakav pogled na stvari mijenja čitavu dinamiku odnosa. Umjesto da osjećamo bol, ljutnju ili želju za osvetom, možemo razviti empatiju i distancu – ne kao slabost, već kao oblik psihološke snage i samokontrole.

Frojdov pristup uvredama zasniva se na dvije ključne strategije koje mogu pomoći svakome ko se suočava s toksičnim ponašanjem drugih:

  • Prva od njih, koliko god djelovala neočekivano, jeste jednostavna riječ – “da”. Kada nas neko napada, često očekuje da se branimo, ulazimo u rasprave, gubimo mir. Ali ako mirno, bez emocije i bez ironije, odgovorimo sa „da“, na primjer: „Možda si u pravu“, ili jednostavno klimnemo glavom bez dodatne odbrane – tada osobi oduzimamo moć. Ne potvrđujemo njen napad, već ga neutralizujemo. Frojd je vjerovao da se ovakvim ponašanjem stvara psihološki disbalans kod napadača, jer napad gubi smisao bez reakcije. Ovakvo „da“ nije znak poraza, već zrelosti i kontrole.

Druga, jednako važna strategija, jeste samopoštovanje. Osoba koja zna ko je, koja poznaje svoje vrijednosti, sposobnosti i granice, neće dopustiti da je tuđe mišljenje definiše. Frojd je naglašavao da unutrašnja procjena vlastite vrijednosti mora biti važnija od spoljašnjih ocjena. Ljudi često koriste uvrede kako bi umanjili tuđu vrijednost, jer se sami osjećaju nesigurno. Ali osoba sa zdravim samopouzdanjem neće dozvoliti da njen mir zavisi od tuđe percepcije.

  • Jedna od Frojdovih najpoznatijih misli upravo o tome kaže: „Da su svi ljudi ocenjivali samo sebe i da se nisu bavili vrednovanjem drugih, grubost bi izumrla kao fenomen.“ Ova izjava sažima cijelu suštinu – kada bismo prestali da sudimo jedni drugima, uvrede i omalovažavanje bi izgubili smisao i svrhu.Ako se i pored svega osjećate loše zbog ponašanja drugih, Frojd bi savjetovao jednostavno, ali snažno rješenje – distancu. Ne morate se konfrontirati. Ponekad je najbolje zaštititi svoj mir tako što ćete se udaljiti od ljudi koji vas iscrpljuju. Ne mora doći do sukoba, prekida ili dramatike – tiha distanca je nekada najmoćniji odgovor.

Jer, kako bi Frojd vjerovatno rekao, život je isuviše dragocjen da bismo ga trošili na one koji u nama ne bude ono najbolje. Čuvajte svoj mentalni prostor, njegujte samopoštovanje, i ne zaboravite – neko drugi može izgovoriti uvredu, ali vi birate da li će vas dotaći.Ovakav način razmišljanja nije lak i ne dolazi preko noći, ali jeste put ka unutrašnjem miru i emocionalnoj slobodi. Frojd nas podsjeća da prava snaga ne leži u borbi, već u razumijevanju i izboru da ne budemo povrijeđeni.