Rusija na ivici recesije: Šta se krije iza cifara i zašto Putin ne uspeva da sakrije ekonomski slom
Uvod: Crna slika 2025. – ništa više ne može da se prikrije
Nakon optimističnih prognoza iz 2023. i 2024. godine, sada su i zvaničnici primorani da priznaju – ruska ekonomija tone, a zvezde ratu, inflacija i recesija su spremne da nahrle. Čak ni Vladimir Putin ne može više sakriti oštar pad.
📉 1. Službeni alarm – na ivici recesije
Na međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, ruski ministar ekonomije Maxim Rešetnjikov i guvernerka Centralne banke Elvira Nabiullina potvrdili su ono o čemu su nezavisni analitičari govorili još krajem 2024:
- Ekonomija je na „pragu recesije“
- Prve indikatorne brojke to već i potvrđuju
Bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu 2025. smanjen je sa 4,1 % na samo 1,4 %, a industrijska proizvodnja praktično stagnira .
💥 2. Inflacija rimuje sa stagnacijom
- Inflacija je skočila na približno 9,6–9,9 %, znatno iznad cilja od 4 % .
- Centralna banka je reagovala povećanjem kamatne stope na rekordnih 21 %, a zatim na 20 %
- Visoke kamate guše investicije i kredite – raste broj blokiranih projekata i bankrota .
🏭 3. Vojna industrija ne može spasiti privredu
Ratom podržan rast ekonomije, koji je trajao nakon invazije na Ukrajinu, sada stagnira:
- Osloni na vojne budžete, koji su dostigli preko 130 % prihoda od nafte i gasa, su preopteretili preostale sektore privrede .
- Poljoprivreda, građevinarstvo i usluge beleže pad, a industrijska proizvodnja, kada se isključi vojni sektor, praktično stagnira .
🏦 4. Rezerve se troše – zlato, devize, narodna imovina
- Rezerve Zlatnog i Deviznog fonda smanjene su tri puta tokom trajanja sukoba.
- Zlatne rezerve prepolovljene su: sa preko 400 tona na oko 139 tona ili čak 38 tona kod banaka .
- Rezerve bi mogle biti potrošene do kraja 2026. .
- Nacionalni fond bogatstva (NWF) pao je sa 140 mlr USD na ~54 mlr USD
🌍 5. Spoljni investitori odlaze – sankcije teraju kapital iz zemlje
- Direktne strane investicije pale su za 63 % u 2024 – dotakle su istorijski nizak nivo ﹘ 3,35 mlr USD
- Zapadni investitori se povlače; Moskva zavisi od Kine, Indije i drugih “prijateljskih” zemalja .
- Permisivna politika prema imovini stranog porekla dodatno odbija investitore .
⚠️ 6. Rane prognoze i moguće posledice
- Ekonomisti upozoravaju na rizik stagflacije – kombinacije visokih cena i niske proizvodnje .
- Ako inflacija ostane povišena, a rast BDP pojača pad, Rusija može ličiti na 2020-2021 takozvanu “Tursku krizu” .
- Koncentracija troškova na vojsku (40+ % budžeta) predstavlja strateški rizik .
🧭 Putin: Kontrola štete pre svega
Putin i dalje javno insistira na strategiji “uravnoteženog rasta”, ali ga prate masovne mere kontrolisanog intervencionizma:
- Otpis kredita veteranima i pozajmice za vojne fabrike
- Oštre mere protiv inflacije koja guši investicije i produžava recesiju
Međutim, čak i redovne mere ne mogu nadoknaditi pad tržišnih snaga i brz nestanak rezervi.
📝 Zaključak
Rusija se suočava sa ozbiljnom ekonomskom krizom iz koje izlaz nije jasan:
- Rastuća inflacija i visoke kamate guše privredu
- Rezerve se iscrpljuju, a novi izvori finansiranja su ograničeni
- Društveni život uskoro može postati opterećen ekonomskim pritiscima
✅ Ako ne dođe do dubokih reformi, nova ekonomska politika i smanjenja vojnih rashoda, recesija će postati neizbežna.