Ruski hibridni rat u Moldaviji, Gruziji i na Zapadnom Balkanu

Dok sukob u Ukrajini traje, Rusija intenzivira svoj uticaj i u drugim delovima istočne i jugoistočne Evrope, koristeći se političkom destabilizacijom, informacijskim operacijama i ekonomskom pritisku.

Moldavija – borba za pravac zemlje

Moldavija je na meti ruskih hibridnih aktivnosti. Ruske službe tvrde da NATO koristi Moldaviju kao „baznu teritoriju“, dok se ruski uticaj ogleda kroz podršku separatistima u Pridnjestrovlju i finansiranje proruski orijentisanih političara. Predstojeći izbori u septembru 2025. mogli bi odlučiti da li će Moldavija nastaviti evropskim putem ili se vratiti ruskoj sferi.

Bosna i Hercegovina – tenzije na Balkanu

Bosna i Hercegovina ostaje krhka, a ruski uticaj se vidi kroz podsticanje etničkih podela. Političke tenzije pojačava retorika o mogućoj secesiji Republike Srpske, što može ugroziti stabilnost u regionu. Rusija nastoji da pokaže NATO kao nesposoban za održavanje mira.

Gruzija – pritisci i povratak pod Moskvu

U Gruziji vlast podržava zakone koji ograničavaju civilno društvo, slično ruskim modelima. U Abhaziji i Južnoj Osetiji, koje su pod ruskom kontrolom, separatistička retorika i dalje raste, dok se odlažu pregovori o pridruživanju EU.

Potrebna međunarodna reakcija

Stručnjaci upozoravaju da je važno da Zapad, posebno Velika Britanija i partneri, odgovore koordinisanim merama: informativnim kampanjama, diplomatskim pritiskom i jačanjem demokratskih institucija u pogođenim zemljama.


Ukratko, geopolitička borba se širi van Ukrajine, a hibridne aktivnosti Rusije prete stabilnosti u više evropskih država. Internacionalna solidarnost i podrška demokratiji su ključni za očuvanje mira.