Značenje i učestalost prezimena u Bosni i Hercegovini
Prezime se nasljeđuje rođenjem i predstavlja važan porodični simbol koji se prenosi s generacije na generaciju. Mnoge porodice u regionu nose prezimena koja završavaju na sufikse poput –ić i –ović, što odražava jezičku i kulturnu tradiciju.
Što znači sufiks –ić i –ović?
U slovenskim jezicima, sufiks –ić se smatra umanjenicom i često označava „mali“ ili „mladi“, dok sufiks –ović sugerira „potomak od“—na primjer, prezime Petrović se može tumačiti kao „sin Petra“
Time se izražava srodnički, često patrilinearni korijen, što je osobito karakteristično za prezimena na ovim prostorima.
Najčešća prezimena u Bosni i Hercegovini
Prema podacima sa web stranice Forebears, najzastupljenija prezimena su:
- Hodžić – oko 21 097 nosilaca (učestalost: 1:168 stanovnika)
- Kovačević – približno 19 096 (1:185)
- Marković – oko 14 258 (1:248)
- Petrović – oko 13 758 (1:257)
- Tomić – oko 13 730 (1:258)
…a slijede i prezimena poput Delić, Hadžić, Savić, Halilović, i Babić
Lokalni demografski podaci potvrđuju da je prezime Hodžić najčešće i u Federaciji BiH, RS-u i Brčko distriktu
U Zenici i okolnom kantonu, najčešća prezimena uključuju Hodžić, Halilović, Delić, Spahić, Bašić, Imamović, Kovačević, Kadrić, Tadić, i Marković
Zašto su ova prezimena tako česta?
Lingvistička istraživanja (onomastika) pokazuju da su prezimena u BiH često formirana kroz sufikse poput –ić i –ović, dok su mnogi nazivi nastali od zanimanja, osobina, porijekla ili nadimaka. Prezime Hodžić, na primjer, vodi porijeklo od titule hodža, što znači “namjesnik” ili “stručnjak za vjerska pitanja”, a sufiks –ić dodatno označava “sin hodže”
Ukupan fond prezimena u BiH odaje složenost etničkih i historijskih uticaja—od srednjovjekovnih prezimena (poput Ohmučanin i Poličić) do prezimena nastalih po zanimanju (npr. Kovač) ili osobini (npr. Krivoušić)
