Politička kriza u Srbiji: Šta poručuju Žarko Korać i evropski zvaničnici o stanju u zemlji i njenom putu ka EU
U poslednjih godinu dana Srbija prolazi kroz jedan od najnapetijih perioda u svojoj savremenoj političkoj istoriji. Protesti građana, duboke društvene podjele i sve oštrije kritike evropskih zvaničnika ukazuju na rastuće nezadovoljstvo unutar zemlje, ali i na pogoršanje odnosa sa Evropskom unijom.
U javnosti se sve češće postavlja pitanje – u kojem pravcu ide Srbija i da li su potrebne promjene koje će zemlju vratiti na put stabilnosti i evropskih vrijednosti.
Upozorenje profesora Žarka Koraća
Beogradski profesor i bivši potpredsjednik Vlade Srbije, Žarko Korać, upozorio je da se Srbija nalazi na ivici ozbiljne društvene i političke krize. U izjavi za Hrvatski radio, Korać je ocijenio da zemlja već duže vrijeme živi u napetosti i da se situacija sve više pogoršava.
Prema njegovim riječima, tenzije su kulminirale nakon tragedije u Novom Sadu, gdje je urušavanje nadstrešnice odnijelo živote više osoba.
„Vučić se, po svemu sudeći, sprema napraviti jedan vrlo provokativan potez – organizovati miting u Novom Sadu, mjestu gdje se dogodila nesreća. To bi bilo duboko nepoštovanje prema žrtvama i građanima“, rekao je Korać.
On smatra da društvo u Srbiji već dugo funkcioniše u stanju stalne napetosti, a da političke odluke vlasti često produbljuju jaz među građanima.
„Srbija je podijeljena zemlja. Umjesto da vlast radi na smirivanju tenzija i otvaranju dijaloga, ona ih dodatno podstiče. To može dovesti do vrlo opasnih posljedica“, upozorio je Korać.
Reakcije iz regiona: Politička nestabilnost kao opasnost za region
Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač istakao je da politička situacija u Srbiji sve više zabrinjava međunarodnu zajednicu.
Prema njegovim riječima, Srbija iz perspektive spoljnog posmatrača „izgleda kao zemlja u dubokoj unutrašnjoj krizi“.
„To nije prijatno reći, ali Srbija već duže vrijeme ostavlja utisak zemlje u kojoj institucije ne funkcionišu kako bi trebalo. Postoji veliki jaz između vlasti i naroda, a to nikada nije dobar znak“, rekao je Kovač.
Dodao je da su i studentski protesti koji traju već mjesecima znak da mladi žele promjenu, ali da njihovo nezadovoljstvo još uvijek nema jasnu političku artikulaciju.
„Ti protesti nisu ni stranački ni politički usmjereni. Oni su izraz želje za dostojanstvom, poštenjem i boljim uslovima života“, rekao je Kovač.
Tonino Picula: „Srbija pod ovom vlašću ne može ući u Evropsku uniju“
Evropski parlamentarac i izvjestilac za Srbiju, Tonino Picula, iznio je jasan stav da Srbija pod trenutnim političkim okolnostima ne ispunjava uslove za napredak ka članstvu u Evropskoj uniji.
„Srbija četiri godine nije otvorila nijedno novo poglavlje u pregovorima s Evropskom unijom. To je jasan znak da reformski procesi stoje u mjestu. Evropska komisija sve teže može opravdati pasivan pristup prema Beogradu“, rekao je Picula.
On je dodao da predsjednik Aleksandar Vučić često koristi proevropsku retoriku, dok stvarne odluke njegove vlade pokazuju suprotan pravac.
„Vučić govori o evropskom putu kao strateškom cilju, ali istovremeno donosi odluke koje udaljavaju zemlju od evropskih vrijednosti. Takva politika ne vodi napretku, već stagnaciji“, istakao je.
Picula smatra da bi Evropska unija konačno morala zauzeti odlučniji stav prema Beogradu, posebno kada je riječ o poštovanju demokratskih principa, slobodi medija i nezavisnosti pravosuđa.
„Vrijeme je da EU jasno kaže da Srbija ne može sjediti na dvije stolice – ne može istovremeno biti kandidat za članstvo i održavati odnose koji su u suprotnosti s evropskim vrijednostima“, dodao je.
Uloga građana i potreba za dijalogom
Iako su međunarodne institucije i regionalni analitičari često kritični prema vlastima u Beogradu, saglasni su u jednom – promjene se ne mogu dogoditi bez aktivnog učešća građana.
Srbija se, kako navode, suočava s dubokim društvenim izazovima: padom povjerenja u institucije, polarizacijom medijskog prostora i rastućim osjećajem beznađa među mladima.
Stručnjaci ističu da su dijalog, sloboda izražavanja i jačanje institucija jedini put ka stabilnijem društvu.
Bez unutrašnjeg dogovora i jasne vizije razvoja, teško je očekivati bilo kakav suštinski napredak ka Evropskoj uniji.
Zaključak: Srbija između sukoba i promjene
Politička scena Srbije nalazi se u prelomnom trenutku.
Dok dio javnosti traži promjene i veće poštovanje demokratskih principa, vlast nastavlja sa centralizovanim upravljanjem i oštrim retoričkim sukobima sa neistomišljenicima.
U tom kontekstu, upozorenja profesora Žarka Koraća i evropskih zvaničnika poput Tonina Picule djeluju kao poziv na razmišljanje o budućnosti zemlje.
Srbija ima potencijal da postane stabilna i prosperitetna država, ali samo ako otvori prostor za dijalog, slobodu i istinsku demokratiju.
