Mogući uzroci nesreće u kojoj su poginuli Ana Radović i Aleksandar Masalušić

Saobraćajna nesreća u kojoj su izgubili život Ana Radović (20) i Aleksandar Masalušić (37) potresla je javnost, ali i ukazala na brojne sigurnosne izazove na putevima Srbije. Nesreća se dogodila na krivini između Čačka i Ovčar Banje, poznatoj kao “crna tačka” zbog česte opasnosti za vozače.

Lokacija i uslovi nesreće

Prema dostupnim snimcima, automobil je sletio sa puta na krivini označenoj duplom punom linijom. Stručnjaci upozoravaju da ovakve lokacije predstavljaju povećani rizik, posebno kada put nije dovoljno „opraštajući“, odnosno kada nema adekvatnih zaštitnih ograda ili sistema za sigurno zaustavljanje vozila u slučaju gubitka kontrole.

Dr Vladimir Jevtić, stručnjak za bezbjednost saobraćaja, objasnio je nekoliko ključnih faktora:

  • Ne mora uvijek biti riječ o prebrzoj vožnji; izletanje vozila može izazvati i neočekivani susret sa životinjom ili preprekom.
  • Kvalitet puta i zaštitnih ograda je od ključnog značaja. U ovom slučaju postavlja se pitanje da li je zaštitna ograda bila u funkciji i mogla spriječiti sletanje automobila.
  • Pravovremena reakcija službi za hitnu pomoć je presudna. U ovom incidentu prošlo je nekoliko dana prije nego što je automobil pronađen, što je dodatno otežalo šanse za spašavanje.

Utjecaj trenutnog usporenja na tijelo

Dr Jevtić ističe da u ovakvim nesrećama smrtonosno djeluje trenutna promjena brzine:

  • Kada vozilo iznenada uspori, pad brzine sa 60 km/h na 0 stvara ekstremne sile koje djeluju na tijelo putnika, što može uzrokovati unutrašnja oštećenja čak i bez vidljivih povreda.
  • Ukoliko su putnici bili vezani sigurnosnim pojasevima, zračni jastuci su mogli da se aktiviraju, ali trenutna sila često prevazilazi zaštitu koju pružaju standardni sistemi u automobilima.

Panik poziv i hitna pomoć

Ana je, prema nezvaničnim informacijama, nakon nesreće uspjela da uputi dva poziva s mobilnog telefona, uključujući tzv. „panik poziv“. Stručnjaci za saobraćajnu sigurnost naglašavaju važnost sistema koji automatski putem geolokacije mogu locirati unesrećene i odmah alarmirati nadležne službe.

Dr Jevtić napominje da mnogi ljudi u stresnim situacijama ne znaju kako reagovati, što može dodatno zakomplikovati pružanje pomoći i spašavanje života.

Nejasni odnosi i okolnosti putovanja

Otac Ane Radović izjavio je da ne zna Aleksandra Masalušića i nije siguran kako je njegova kćerka bila u automobilu s njim. Ana je tog dana krenula put fakulteta sa Zlatibora, a okolnosti njenog putovanja i povezanosti sa Aleksandrom još uvijek se istražuju.

Zaključak

Nesreća Ane Radović i Aleksandra Masalušića ukazuje na kombinaciju faktora: opasna lokacija, moguće neprilagođavanje uslovima puta, trenutna ekstremna sila pri sletanju vozila i odgođena reakcija službi za hitnu pomoć. Istraga će dodatno rasvijetliti sve okolnosti i omogućiti izvlačenje pouka kako bi se slične tragedije ubuduće spriječile.

Prisutnost SOS sistema u vozilima, bolja koordinacija hitnih službi i unapređenje sigurnosti na putevima ključni su elementi za smanjenje smrtnosti u saobraćajnim nesrećama.