Hoće li cijena struje rasti od naredne sedmice i šta znači novi evropski mehanizam za građane i privredu
Početak nove godine donosi veliku neizvjesnost za energetski sektor i privredu u Bosni i Hercegovini. Najavljena primjena evropskog Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika poznatog kao CBAM otvara pitanje mogućeg rasta troškova proizvodnje električne energije, ali i dodatnih opterećenja za industriju i krajnje potrošače. U javnosti se sve češće govori o mogućem značajnom poskupljenju struje i gubitku konkurentnosti domaćih kompanija.
CBAM podrazumijeva uvođenje taksi na proizvode koji se proizvode uz visoku emisiju ugljika. U prvoj fazi obuhvaćeni su električna energija, čelik, aluminij, đubriva i hidrogen, dok se u narednim godinama očekuje širenje na druge industrijske grane poput metalne i tekstilne industrije te proizvodnje namještaja. Cilj ovog mehanizma je da se izjednače uslovi poslovanja između zemalja Evropske unije i onih koje nemaju stroge klimatske politike.
Za domaću privredu ovo znači povećane troškove izvoza i proizvodnje. Ako kompanije izgube konkurentnost na evropskom tržištu, posljedice se mogu preliti na cijeli ekonomski sistem. Manji izvoz, smanjena proizvodnja i pritisak na cijene mogu se na kraju odraziti i na budžete domaćinstava. Posebno je osjetljivo pitanje cijene električne energije, jer ona utiče na gotovo sve sektore.
Stručnjaci iz oblasti energetike ističu da se dio problema može ublažiti kroz mjere energetske efikasnosti i veće korištenje obnovljivih izvora energije. Ulaganja u modernizaciju postrojenja, smanjenje gubitaka i proizvodnju energije iz čistijih izvora dugoročno smanjuju karbonski otisak i zavisnost od dodatnih taksi. Međutim, takvi projekti zahtijevaju vrijeme, jasne strategije i stabilan pravni okvir.
Bosna i Hercegovina je, prema mišljenju mnogih analitičara, mogla izbjeći dio novih nameta da su na vrijeme usvojeni ključni zakoni iz oblasti energetike. Zakon o regulatoru električne energije, zakon o tržištu i zakon o transportu električne energije, kao i dokumenti koji se odnose na energiju i klimu, godinama su u proceduri. Rok za njihovo usklađivanje sa evropskim pravilima bio je unaprijed poznat, ali su političke blokade i neslaganja usporile cijeli proces.
Poseban problem predstavlja činjenica da zakon o regulatoru električne energije još uvijek nije usvojen, iako se o njemu govori više od decenije. Zbog toga postoji realna opasnost da će se od početka dvije hiljade dvadeset šeste godine plaćati dodatni parafiskalni nameti po proizvedenoj megavat satu električne energije. To bi direktno opteretilo i proizvođače i potrošače.
Politička neslaganja dodatno komplikuju situaciju. Sporenja oko sjedišta berze električne energije i drugih tehničkih pitanja dovela su do toga da zakon nije dobio potrebnu podršku u parlamentu. Dok jedni tvrde da su promjene neophodne radi usklađivanja sa evropskim standardima, drugi ističu da se određena rješenja neće prihvatiti bez dodatnih pregovora.
Za građane je najvažnije pitanje hoće li se sve ove promjene uskoro osjetiti na računima za struju. Iako trenutno nema zvanične odluke o poskupljenju za domaćinstva, jasno je da dugoročni pritisci na energetski sektor mogu dovesti do rasta cijena ako se ne pronađu održiva rješenja.
Zaključno, primjena CBAM mehanizma predstavlja ozbiljan izazov za Bosnu i Hercegovinu. Bez brzog donošenja potrebnih zakona, ulaganja u energetsku efikasnost i političkog dogovora, rizik od rasta troškova i gubitka konkurentnosti ostaje visok. Naredni period biće ključan za odluke koje će imati dugoročne posljedice po privredu i standard građana.
