Pjena u mokraći: kada bezazlen znak može biti upozorenje za bubrege

Mnogi ljudi su barem jednom primijetili pjenu u mokraći i nisu tome pridavali veći značaj. Često se smatra da je to normalna pojava, posljedica jačeg mlaza, blage dehidratacije ili jednostavno nečega što se povremeno dešava. Međutim, kada je pjena obilna, uporna i javlja se često, ona može biti tihi signal da bubrezi ne funkcionišu kako bi trebalo.

Uporna pjena u mokraći nije nešto što treba automatski zanemariti. U medicini se često povezuje s gubitkom proteina putem bubrega, što može biti rani znak njihovog oštećenja.

Zašto se uopšte javlja pjena u mokraći

Proteini imaju osobinu da vežu vodu i stvaraju pjenu, slično kao sapun ili bjelance jajeta. U zdravom organizmu bubrezi djeluju kao izuzetno precizan filter. Oni iz krvi uklanjaju otpadne materije i višak tečnosti, dok važne supstance poput proteina zadržavaju u tijelu.

Kada je taj filter oštećen, proteini počinju da prolaze u mokraću. Prilikom mokrenja oni stvaraju gušću i postojaniju pjenu koja se sporije razgrađuje. Povremena mala količina pjene može biti normalna, ali znak za oprez postoji kada je pjena:

obilna
učestala
postojana
teško nestaje

Tada više ne govorimo o slučajnoj pojavi, već o obrascu koji se ponavlja.

Proteinurija kao rani signal problema

Prisustvo proteina u mokraći naziva se proteinurija. Ona sama po sebi nije bolest, već pokazatelj da je došlo do oštećenja strukture bubrega. Može se uporediti sa vrlo finim sitom koje počinje da popušta, pa ono što je trebalo ostati u tijelu počinje da curi.

Posebno zabrinjava činjenica koliko je proteinurija česta kod osoba koje imaju faktore rizika. Kod ljudi s povišenim krvnim pritiskom značajan broj ima određeni stepen gubitka proteina. Kod osoba s dijabetesom rizik od razvoja bubrežnog oštećenja tokom života je još veći. Sličan problem se češće javlja i kod gojaznosti, metaboličkih poremećaja i kod osoba starijih od pedeset godina.

Najveći problem je to što početno oštećenje bubrega ne boli i ne daje jasne simptome. Zbog toga mnogi saznaju za problem tek kada je bolest već uznapredovala.

Ko bi trebalo posebno da obrati pažnju

Neki ljudi ne bi trebalo da čekaju da primijete pjenu u mokraći kako bi reagovali. Povećan rizik postoji ako:

imate povišen krvni pritisak
bolujete od dijabetesa
u porodici postoji istorija bubrežnih bolesti
imate autoimune bolesti
često koristite lijekove protiv bolova i upala
imate gojaznost ili metabolički sindrom

Kod ovih osoba gubitak proteina može početi mnogo prije nego što se pojave vidljivi znaci.

Veza između visokog pritiska i bubrega

Povišen krvni pritisak konstantno opterećuje bubrege. Taj pritisak vremenom oštećuje sitne krvne sudove i filtre u bubrezima, poznate kao glomeruli. Kada su oni oštećeni, postaju propusniji i dozvoljavaju prolazak proteina u mokraću. To dodatno ubrzava propadanje bubrežne funkcije i stvara začarani krug.

Kako se problem može otkriti na vrijeme

Gubitak proteina u mokraći može se otkriti jednostavnim analizama, čak i prije nego što dođe do ozbiljnog oštećenja. Uobičajeni pregledi uključuju:

analizu mokraće
odnos albumina i kreatinina
mjerenje količine proteina u mokraći
procjenu bubrežne funkcije

Posebno je važna takozvana mikroalbuminurija, koja se smatra ranim znakom upozorenja i idealnim trenutkom za pravovremenu reakciju.

Korisni savjeti za očuvanje zdravlja bubrega

Nemojte ignorisati upornu pjenu u mokraći.
Ako imate dijabetes ili povišen pritisak, redovno radite analize mokraće čak i kada se osjećate dobro.
Držite krvni pritisak i nivo šećera pod kontrolom.
Izbjegavajte čestu i nekontrolisanu upotrebu lijekova protiv bolova.
Usvajajte zdrave životne navike dugoročno, a ne povremeno.
Obavljajte redovne preventivne preglede, naročito ako imate faktore rizika.

Zaključak

Uporna pjena u mokraći može biti jedan od prvih znakova da bubrezi trpe oštećenje koje je u ranoj fazi često još uvijek reverzibilno. Prepoznavanje ovih signala na vrijeme daje priliku da se zdravlje bubrega sačuva i spriječe ozbiljne posljedice. Ignorisanje simptoma, s druge strane, može dovesti do kasnog otkrivanja problema, kada su mogućnosti liječenja znatno ograničenije. Briga o bubrezima danas predstavlja ulaganje u dugoročno zdravlje i kvalitet života.