Parkinsonova bolest ne počinje uvijek drhtanjem: Rani znak koji se može javiti godinama prije dijagnoze
Parkinsonova bolest je hronično i progresivno neurodegenerativno oboljenje koje najčešće pogađa starije osobe. Nastaje zbog postepenog propadanja moždanih ćelija koje proizvode dopamin, neurotransmiter ključan za kontrolu pokreta, koordinaciju i niz drugih funkcija u organizmu.
Iako većina ljudi Parkinsonovu bolest povezuje prvenstveno sa drhtanjem ruku, stručnjaci upozoravaju da bolest može započeti mnogo suptilnije. Jedan rani simptom može se pojaviti godinama prije nego što dođe do tipičnih problema s kretanjem.
Važno je naglasiti da ovaj tekst služi informativno i ne može zamijeniti savjet ljekara. Ukoliko primijetite bilo kakve zabrinjavajuće simptome, obratite se zdravstvenom stručnjaku.
Najčešći simptomi Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest može imati više od 40 različitih simptoma, a njihov redoslijed i intenzitet razlikuju se od osobe do osobe. Ipak, tri najprepoznatljivija simptoma su:
1. Tremor
Drhtanje se najčešće javlja u jednoj šaci ili ruci, posebno kada je ud u mirovanju.
2. Ukočenost mišića
Mišići postaju napeti i rigidni, što može otežati pokrete i mimiku lica, a ponekad izaziva i bolne grčeve.
3. Usporeni pokreti
Pokreti postaju sporiji nego inače, hod može postati sitan i nesiguran, a svakodnevne aktivnosti zahtijevaju više vremena.
Ovi simptomi najčešće dovode do postavljanja dijagnoze, ali bolest često započinje i prije njihove pojave.
Rani, manje poznat znak: Gubitak mirisa
Jedan od najranijih i često zanemarenih simptoma Parkinsonove bolesti je gubitak ili smanjenje osjeta mirisa, poznat kao anosmija.
Kod velikog broja oboljelih ovaj simptom može se pojaviti godinama prije pojave motoričkih problema poput tremora ili ukočenosti. Mnogi ljudi u početku ne povezuju smanjen osjet mirisa sa neurološkim stanjem, pa se ovaj znak često zanemari.
Kako gubitak mirisa utiče na svakodnevni život
Smanjen ili izgubljen osjet mirisa može imati šire posljedice nego što se na prvi pogled čini:
- Smanjen užitak u hrani i promjene u apetitu
- Gubitak ili povećanje tjelesne težine
- Uticaj na raspoloženje i kvalitet života
- Povećan sigurnosni rizik, jer osoba ne može osjetiti miris dima ili pokvarene hrane
Važno je napomenuti da ovaj simptom obično ne reaguje na standardne lijekove za Parkinsonovu bolest.
Ostali nemotorički simptomi
Osim problema s kretanjem, Parkinsonova bolest može uzrokovati i niz drugih simptoma koji utiču na različite sisteme u tijelu:
- Problemi s ravnotežom i povećan rizik od padova
- Zatvor i probavne smetnje
- Poteškoće sa spavanjem i dnevna pospanost
- Depresija i anksioznost
- Problemi s pamćenjem i koncentracijom
- Poteškoće s gutanjem
- Omaglica pri ustajanju zbog naglog pada krvnog pritiska
- Prekomjerno znojenje
- Problemi s mokrenjem
Ovi simptomi ponekad se javljaju prije tipičnih motoričkih znakova, zbog čega je važno obratiti pažnju na promjene koje traju duže vrijeme.
Kada potražiti savjet ljekara
Ako primijetite kombinaciju simptoma kao što su:
- Dugotrajan gubitak mirisa bez prehlade ili infekcije
- Usporeni pokreti
- Ukočenost mišića
- Drhtanje u mirovanju
preporučuje se da se obratite ljekaru radi detaljne procjene. Rano prepoznavanje bolesti omogućava pravovremeno započinjanje terapije i bolje upravljanje simptomima.
Može li se Parkinsonova bolest izliječiti
Trenutno ne postoji lijek koji u potpunosti liječi Parkinsonovu bolest, ali postoje terapije koje značajno ublažavaju simptome i poboljšavaju kvalitet života. Liječenje uključuje lijekove, fizikalnu terapiju, promjene načina života i, u nekim slučajevima, hirurške procedure.
Rana dijagnoza i multidisciplinarni pristup mogu pomoći oboljelima da duže zadrže samostalnost i funkcionalnost.
Zaključak
Parkinsonova bolest ne mora započeti drhtanjem. Gubitak mirisa može biti jedan od prvih znakova koji se javlja godinama prije tipičnih motoričkih simptoma. Upravo zato je važno obratiti pažnju na promjene u organizmu i ne zanemarivati dugotrajne ili neobjašnjive simptome.
Informisanost i pravovremena reakcija ključni su za kvalitetniji život i bolju kontrolu bolesti.
