Polipi debelog crijeva: 4 znaka tokom pražnjenja crijeva koje ne biste trebali ignorisati

Polipi debelog crijeva su male izrasline koje nastaju na unutrašnjoj sluznici debelog crijeva ili rektuma. Vrlo su česti, naročito kod osoba starijih od 45 godina, a većina ljudi ne zna da ih ima jer u početku najčešće ne izazivaju nikakve simptome.

Iako su mnogi polipi dobroćudni, određene vrste – posebno adenomatozni i pojedini nazubljeni (serrated) polipi – mogu se tokom godina razviti u rak debelog crijeva ako se ne otkriju i ne uklone na vrijeme.

Dobra vijest je da se redovnim pregledima, posebno kolonoskopijom, polipi mogu otkriti i ukloniti prije nego što postanu ozbiljan zdravstveni problem.

Šta su polipi debelog crijeva?

Polip predstavlja izraslinu na sluznici debelog crijeva ili završnog dijela crijeva (rektuma).

Najčešće vrste su:

• hiperplastični polipi (uglavnom nose nizak rizik od razvoja raka);
• adenomatozni polipi (adenomi), koji mogu postati zloćudni;
• nazubljeni (serrated) polipi, koji kod pojedinih osoba također mogu povećati rizik od raka.

Većina polipa raste veoma sporo, zbog čega su preventivni pregledi izuzetno važni.

1. Krv u stolici

Jedan od najčešćih simptoma većih polipa može biti krvarenje iz završnog dijela crijeva.

Možete primijetiti:

• svijetlocrvenu krv na toalet papiru;
• krv na površini stolice;
• krv u WC školjci;
• tamniju stolicu ako krvarenje dolazi iz viših dijelova debelog crijeva.

Međutim, krv u stolici ne znači automatski da imate polipe.

Ona može biti posljedica:

• hemoroida;
• analne fisure;
• upalnih bolesti crijeva;
• divertikularne bolesti;
• raka debelog crijeva;
• određenih infekcija.

Svako neobjašnjivo krvarenje iz debelog crijeva treba pregledati ljekar.

2. Dugotrajne promjene u pražnjenju crijeva

Povremeni zatvor ili proljev mogu se javiti kod svakoga.

Međutim, ako promjene traju duže od dvije do tri sedmice, potrebno je obaviti pregled.

Obratite pažnju ako imate:

• uporan zatvor;
• česte proljeve;
• smjenjivanje zatvora i proljeva;
• usku ili vrlo tanku stolicu;
• osjećaj da se crijeva ne isprazne u potpunosti.

Ovi simptomi mogu biti povezani s različitim stanjima, uključujući sindrom iritabilnog crijeva (IBS), infekcije, nuspojave lijekova, polipe ili rak debelog crijeva.

3. Sluz u stolici

Veći polipi ponekad mogu stvarati povećanu količinu sluzi.

Možete primijetiti:

• prozirnu sluz;
• bjelkastu sluz;
• želatinozne tragove pomiješane sa stolicom.

Male količine sluzi mogu biti normalne.

Međutim, ako se sluz javlja uporno ili zajedno s krvlju, bolovima u stomaku ili promjenama u pražnjenju crijeva, potrebno je potražiti savjet ljekara.

4. Osjećaj da crijeva nisu potpuno ispražnjena

Kod većih polipa u završnom dijelu crijeva može se javiti osjećaj da nakon odlaska u toalet pražnjenje nije završeno.

Ovaj simptom može uključivati:

• stalnu potrebu za odlaskom u toalet;
• napinjanje;
• izbacivanje veoma male količine stolice.

Takav osjećaj može biti prisutan i kod drugih bolesti, uključujući hemoroide, upalne bolesti crijeva ili rak debelog crijeva, zbog čega ga ne treba zanemariti.

Ostali mogući simptomi

Većina malih polipa ne izaziva nikakve tegobe.

Kada se simptomi ipak pojave, mogu uključivati:

• bol ili nelagodu u stomaku;
• anemiju zbog nedostatka gvožđa;
• umor uzrokovan dugotrajnim skrivenim krvarenjem;
• veoma rijetko opstrukciju crijeva kod velikih polipa.

Upravo zato preventivni pregledi imaju veliku važnost, čak i kada se osjećate potpuno zdravo.

Ko ima veći rizik?

Rizik od razvoja polipa povećavaju:

• starost iznad 45 godina;
• porodična istorija raka debelog crijeva ili polipa;
• gojaznost;
• pušenje;
• prekomjerno konzumiranje alkohola;
• nedostatak fizičke aktivnosti;
• ishrana bogata prerađenim i crvenim mesom;
• dijabetes tipa 2;
• određeni nasljedni genetski sindromi.

Prisustvo faktora rizika ne znači da će osoba sigurno razviti polipe, ali može značiti da bi pregled trebalo obaviti ranije.

Kako se postavlja dijagnoza?

Najpouzdaniji pregled za otkrivanje polipa jeste kolonoskopija.

Tokom pregleda ljekar:

• pregledava cijelo debelo crijevo pomoću fleksibilne kamere;
• može odmah ukloniti uočene polipe;
• uklonjeno tkivo šalje na patohistološku analizu.

Pored kolonoskopije, koriste se i:

• testovi stolice;
• CT kolonografija (virtuelna kolonoskopija);
• fleksibilna sigmoidoskopija.

Ljekar će preporučiti pregled koji najbolje odgovara vašem uzrastu i zdravstvenom stanju.

Može li se rizik smanjiti?

Iako nije moguće spriječiti nastanak svih polipa, zdrav način života može pomoći u smanjenju rizika.

Preporučuje se:

• više voća i povrća;
• integralne žitarice;
• manje prerađenog i crvenog mesa;
• održavanje zdrave tjelesne težine;
• redovna fizička aktivnost;
• prestanak pušenja;
• umjereno konzumiranje alkohola.

Ove navike doprinose ne samo zdravlju crijeva već i opštem zdravlju organizma.

Kada se javiti ljekaru?

Pregled je preporučljiv ako primijetite:

• krv u stolici;
• zatvor ili proljev koji traje sedmicama;
• dugotrajne bolove u stomaku;
• neobjašnjiv gubitak tjelesne težine;
• anemiju zbog nedostatka gvožđa;
• promjenu oblika stolice koja traje više sedmica;
• osjećaj da se crijeva ne prazne potpuno.

Ovi simptomi često imaju i druge uzroke, ali ih ne treba ignorisati.

Redovni pregledi spašavaju živote

Jedna od najvažnijih činjenica jeste da se rak debelog crijeva u velikom broju slučajeva može spriječiti.

Budući da većina karcinoma nastaje upravo iz polipa tokom više godina, njihovo rano otkrivanje i uklanjanje značajno smanjuje rizik od razvoja bolesti.

Mnoge stručne zdravstvene organizacije preporučuju da osobe prosječnog rizika započnu redovne preglede od 45. godine života, dok osobe s porodičnom istorijom bolesti ili drugim faktorima rizika mogu imati preporuku da screening započnu i ranije.

Napomena: Ovaj tekst služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja medicinski savjet. Ako primijetite uporne ili zabrinjavajuće simptome, obratite se svom ljekaru radi pregleda i odgovarajuće dijagnostike.