Danas je Aranđelovdan: Šta prema narodnom verovanju znači kiša na ovaj praznik?
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 21. novembra obeležavaju Sabor Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznat kao Aranđelovdan. Ovaj praznik jedna je od najčešćih krsnih slava, a prate ga crkveni običaji i brojna narodna predanja. Jedno od njih vezuje se za vreme: govorilo se da prilike na Aranđelovdan mogu nagovestiti kakvi će biti zima i proleće.
Ako na praznik pada kiša, pojedina narodna tumačenja to vide kao najavu vlažnijeg perioda. Ipak, reč je o starom verovanju, a ne o pouzdanoj vremenskoj prognozi. Kakvo će vreme biti narednih meseci mogu pokazati samo meteorološke prognoze, zasnovane na praćenju atmosferskih uslova.
Ko je Sveti arhangel Mihailo?
Arhangel Mihailo u hrišćanskoj tradiciji poznat je kao predvodnik nebeske vojske i zaštitnik vere. Njegovo ime potiče iz hebrejskog jezika i obično se prevodi kao „Ko je kao Bog?“. Na ikonama se često prikazuje s kopljem ili mačem, kao simbolom borbe protiv zla.
Sabor Svetog arhangela Mihaila obeležava se 21. novembra po građanskom kalendaru. U mnogim porodicama praznik je krsna slava, pa se tog dana okupljaju rodbina i prijatelji, pale slavsku sveću i pripremaju slavska trpeza i žito.
Predanja o bolesnicima i godišnjim dobima
U narodnim pričama Arhangel Mihailo povezuje se sa zaštitom ljudi i doma. Jedno predanje govori da obilazi bolesnike: njegov položaj pored postelje navodno je tumačen kao znak o tome hoće li se bolesnik oporaviti. To je deo narodnog verovanja, a ne crkveno pravilo niti način da se proceni nečije zdravstveno stanje.
U nekim krajevima verovalo se i da je Mihailu pripala briga o jeseni i zimi, sa svim teškoćama koje donose hladni dani. Postoje i priče prema kojima obilazi svet prerušen u prosjaka, proverava ljudsku dobrotu i pomaže onima kojima je pomoć potrebna. Ovakva predanja razlikuju se od mesta do mesta i prenose se kao deo lokalne tradicije.
Vremenske prilike na Aranđelovdan takođe su se nekada pažljivo posmatrale. Izreka „Kakvo je vreme na Aranđelovdan, takvo će biti tokom zime i proleća“ sačuvana je u narodnom kalendaru, ali jedan dan ne može pouzdano predvideti vreme tokom čitavog godišnjeg doba.
Da li se za Aranđelovdan priprema žito?
Ponekad se može čuti da se za Aranđelovdan ne sprema žito zato što je arhangel duhovno biće. U pravoslavnoj praksi žito se priprema i za ovu slavu. Ono podseća na preminule pretke i simbolizuje veru u vaskrsenje. Sveštenik Gligorije Marković ranije je objasnio da se žito ne prinosi svecu, već se njime sećamo upokojenih.
Da li je slavska trpeza posna ili mrsna zavisi od dana u sedmici i crkvenog kalendara. Ove godine Aranđelovdan pada u subotu, pa je trpeza mrsna, osim ako porodica iz nekog drugog razloga ne odluči drugačije.
Običaji se razlikuju od kraja do kraja
Uz Aranđelovdan su vezani i običaji koji podstiču mir, porodično okupljanje i poštovanje praznika. U nekim sredinama vernici tog dana izbegavaju bučna veselja, svađe i teške poslove. Ipak, takvi običaji nisu svuda isti i ne treba ih mešati sa obaveznim crkvenim pravilima.
Za mnoge domaćine najvažniji deo dana jesu molitva, slavska sveća, žito, hleb i okupljanje porodice. Praznik se može obeležiti svečano i bez preterivanja, uz pažnju prema gostima i običajima koji se čuvaju u porodici.
Narodna verovanja o kiši, zimi i proleću zanimljiv su deo tradicije, ali ne mogu zameniti meteorološku prognozu. Aranđelovdan je pre svega verski praznik i porodična slava, a običaji koji ga prate razlikuju se među krajevima i domaćinstvima.