Dunav na istorijskom minimumu: Kod Bezdana vodostaj oborio rekord star više od jednog vijeka

Rekordno nizak vodostaj Dunava zabrinuo je stručnjake, stanovnike priobalnih područja i sve koji zavise od najveće evropske rijeke. Kao glavne uzroke trenutne situacije hidrometeorolozi navode nedostatak snijega na Alpima, njegovo prerano topljenje i dugotrajan izostanak obilnijih padavina širom Evrope.

Iako su se niski vodostaji bilježili i ranije, podaci iz avgusta 2026. godine pokazuju da je na pojedinim mjernim stanicama oboren minimum star više od jednog stoljeća.

Posebno ozbiljna situacija zabilježena je kod Bezdana, gdje Dunav iz Hrvatske ulazi u Srbiju.

Snijeg na Alpima otopio se prerano

Hidrologinja Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije Jelena Jerinić objasnila je da je tokom januara i početkom februara na Alpima bilo više snijega od prosjeka.

Međutim, visoke temperature dovele su do njegovog ubrzanog topljenja.

Voda od otopljenog snijega kratkotrajno je podigla nivo Dunava, ali nakon toga nije bilo dovoljno kiše da nadoknadi izgubljene zalihe.

Prema njenim riječima, da su tokom proljeća uslijedile obilnije padavine, vodostaj Dunava mogao je u martu dostići vrlo visoke vrijednosti, pa bi čak postojala mogućnost proglašenja vanredne odbrane od poplava.

Umjesto toga, nakon kratkog porasta počeo je dugotrajan i gotovo neprekidan pad nivoa rijeke.

Oboren rekord iz 1909. godine

Kod Bezdana je 3. avgusta 2026. godine izmjeren vodostaj od minus 163 centimetra.

To je čak 20 centimetara niže od prethodnog minimuma, koji je zabilježen 1909. godine.

Prema prognozama Republičkog hidrometeorološkog zavoda, vodostaj bi do 7. avgusta mogao pasti na približno minus 170 centimetara.

Takve vrijednosti pokazuju koliko je aktuelna hidrološka situacija ozbiljna i koliko dugo traje period bez dovoljno padavina.

Dunav svakodnevno gubi dodatne centimetre

Vodostaj trenutno opada brzinom od približno jednog do dva centimetra dnevno.

Na pojedinim mjestima, poput Bezdana, Bogojeva i Bačke Palanke, veliki dijelovi riječnog korita ostali su gotovo bez vode, pa su postale vidljive površine koje su u normalnim uslovima potpuno potopljene.

Nizak vodostaj može otežati plovidbu, ugroziti riječne ekosisteme i povećati koncentraciju zagađujućih materija u vodi.

Pored toga, duži period niskog nivoa rijeke može imati posljedice na poljoprivredu, industriju i lokalne zajednice koje zavise od Dunava.

U narednih mjesec dana nema mnogo razloga za optimizam

Prema riječima Jelene Jerinić, sezonske prognoze jesu najavljivale sušno vrijeme, ali stručnjaci nisu očekivali da će period bez ozbiljnijih padavina potrajati toliko dugo.

Za oporavak Dunava ne bi bila dovoljna samo kratkotrajna kiša.

Potrebne su obilne i dugotrajne padavine na širem području Evrope, kako bi se prvo natopilo isušeno zemljište, a zatim počele obnavljati podzemne i površinske zalihe vode.

Bez takvog razvoja situacije teško je očekivati značajniji rast vodostaja u narednim sedmicama.

Biološki minimum ugrožava riječni svijet

Biološki minimum predstavlja najmanju količinu vode potrebnu za opstanak biljnog i životinjskog svijeta u rijeci.

Na većini vodotoka u regionu problemi tek počinju da se osjećaju, dok je na Dunavu stanje već mnogo ozbiljnije.

Kada nivo vode opadne, temperatura rijeke raste, količina kiseonika se smanjuje, a ribe i drugi vodeni organizmi ostaju bez dovoljno prostora i povoljnih uslova za život.

U sporijim i plićim dijelovima rijeke povećava se i rizik od razvoja algi i bakterija.

Sava je trenutno u boljem stanju

Za razliku od Dunava, rijeka Sava trenutno ima povoljniju hidrološku situaciju.

Razlog je to što se njen sliv napaja padavinama koje češće dolaze sa zapada, zbog čega nije doživjela isti stepen pada vodostaja.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da ni drugi vodotoci nisu potpuno zaštićeni od posljedica suše i visokih temperatura.

Ukoliko se sušni period nastavi, problemi bi mogli postati izraženiji i na drugim rijekama.

Klimatske promjene donose sve veće oscilacije

Klimatolozi već godinama upozoravaju da će promjena klime dovoditi do sve češćih i intenzivnijih vremenskih ekstrema.

To znači da se tokom relativno kratkog perioda mogu smjenjivati izuzetno sušne faze, nagli porasti vodostaja, jake oluje i obilne padavine.

Jerinić podsjeća da su u prethodnim godinama zabilježene velike oscilacije – od veoma hladnih zima i visokih vodostaja do dugotrajnih suša.

Zbog toga nije isključeno da se već tokom jeseni pojavi potpuno suprotna situacija, odnosno nagli porast vodostaja i opasnost od poplava.

Kupanje u rijekama trenutno se ne preporučuje

Iako za sada nisu prijavljeni problemi sa snabdijevanjem pitkom vodom, stručnjaci savjetuju građanima da izbjegavaju kupanje u rijekama.

Temperatura vode dostigla je oko 28 stepeni, a toplotni talas se nastavlja.

Kombinacija visoke temperature i niskog vodostaja stvara povoljne uslove za razmnožavanje bakterija i drugih mikroorganizama.

Zbog toga voda može biti lošijeg kvaliteta, naročito u plićim i sporijim dijelovima riječnog toka.

Posljedice mogu osjetiti i privreda i stanovništvo

Dunav ima veliki značaj za plovidbu, trgovinu, energetiku, poljoprivredu i turizam.

Kada je vodostaj prenizak, teretni brodovi moraju smanjiti količinu robe kako ne bi nasukali plovilo. To povećava troškove transporta i može usporiti isporuku sirovina i proizvoda.

Probleme mogu osjetiti i ribari, turistički sektor, vlasnici marina i stanovnici priobalnih mjesta.

Ukoliko suša potraje, posljedice bi mogle postati još ozbiljnije.

Zaključak

Rekordno nizak vodostaj Dunava rezultat je više faktora – ranog topljenja alpskog snijega, izostanka dugotrajnih padavina, visokih temperatura i šireg uticaja klimatskih promjena.

Kod Bezdana je oboren rekord star više od jednog vijeka, a prognoze za naredni period ne donose veće poboljšanje.

Za oporavak rijeke potrebne su obilne i dugotrajne padavine na velikom dijelu njenog sliva.

Do tada stručnjaci savjetuju oprez, praćenje zvaničnih hidroloških upozorenja i izbjegavanje kupanja u rijekama zbog visoke temperature vode i povećanog rizika od razvoja bakterija.

Napomena: Podaci u tekstu zasnovani su na dostavljenim izjavama i prognozama hidroloških službi. Vodostaji i prognoze mogu se mijenjati, pa je za najnovije informacije potrebno pratiti zvanična saopštenja nadležnih institucija.