Može li tijelo pokazati znakove raka dojke prije dijagnoze? Promjene koje ne treba ignorisati

Rak dojke jedan je od najčešćih oblika raka kod žena širom svijeta, a rano otkrivanje značajno povećava mogućnosti uspješnog liječenja. Na društvenim mrežama često se pojavljuju tvrdnje da tijelo navodno pokazuje znakove bolesti tačno godinu dana prije postavljanja dijagnoze.

Takva tvrdnja nije naučno potvrđena.

Ne postoji pouzdan vremenski period u kojem će se kod svake osobe pojaviti simptomi. Neki tumori mogu izazvati uočljive promjene mjesecima prije dijagnoze, dok drugi u ranoj fazi ne daju nikakve simptome i otkriju se tek rutinskim pregledom.

Upravo zato je važno poznavati moguće znakove upozorenja, ali se ne oslanjati samo na njih.

Zašto je rano otkrivanje toliko važno?

Rak dojke nastaje kada određene ćelije u tkivu dojke počnu nekontrolisano da rastu. Te promjene često se razvijaju postepeno, tokom dužeg perioda.

Kada se bolest otkrije u ranoj fazi, pacijentkinjama su obično dostupne brojnije mogućnosti liječenja, a terapija može biti manje opsežna nego kod uznapredovalih oblika bolesti.

Rano otkrivanje može omogućiti:

• veći izbor terapijskih postupaka;
• manje agresivno liječenje u pojedinim slučajevima;
• veću vjerovatnoću uspješnog ishoda;
• bolje dugoročne rezultate.

Redovni pregledi i obraćanje pažnje na promjene na dojkama predstavljaju najvažnije korake.

Nova kvržica u dojci ili pazuhu

Jedan od najčešćih znakova koji navodi osobu da potraži pregled jeste nova kvržica ili zadebljanje u dojci ili ispod pazuha.

Promjena koja zahtijeva procjenu može biti:

• čvrsta;
• nepravilnog oblika;
• bezbolna;
• drugačija od okolnog tkiva.

Ipak, većina kvržica nije zloćudna. Ciste, fibroadenomi i druge dobroćudne promjene mnogo su češći uzroci.

Bez pregleda i odgovarajuće dijagnostike nije moguće pouzdano utvrditi prirodu promjene, pa svaku novu kvržicu treba prijaviti ljekaru.

Promjena veličine ili oblika dojke

Prirodna blaga razlika između dojki veoma je česta. Međutim, pažnju treba obratiti ako jedna dojka iznenada postane:

• veća ili manja;
• otečena;
• vidljivo promijenjenog oblika;
• drugačija nego ranije.

Posebno su značajne promjene koje nastaju bez jasnog razloga i ne povlače se.

Uporan bol u jednom dijelu dojke

Bol u dojkama je čest i najčešće nije povezan s rakom. Može se javiti zbog hormonalnih promjena, menstrualnog ciklusa, fizičkog napora, povrede ili dobroćudnih stanja.

Ipak, pregled se preporučuje kada je bol:

• dugotrajan;
• prisutan samo na jednom mjestu;
• nevezan za menstrualni ciklus;
• praćen kvržicom, otokom ili promjenama kože.

Bol sam po sebi nije pouzdan znak raka, ali uporne promjene ne treba zanemarivati.

Promjene na koži dojke

Određene promjene izgleda kože mogu zahtijevati dodatnu procjenu.

To uključuje:

• crvenilo koje ne prolazi;
• zadebljanje kože;
• uvlačenje ili stvaranje udubljenja;
• izgled kože sličan kori pomorandže;
• dugotrajan osip ili iritaciju;
• neuobičajenu toplinu i oticanje.

Rijetak, ali agresivan oblik poznat kao inflamatorni rak dojke ponekad ne stvara jasnu kvržicu. Umjesto toga mogu se pojaviti brzo nastali otok, crvenilo, toplina i zadebljanje kože.

Takve simptome potrebno je pregledati bez odlaganja.

Promjene na bradavici

Promjene bradavice koje ranije nisu postojale mogu uključivati:

• novo uvlačenje bradavice prema unutra;
• perutanje ili stvaranje krastica;
• iritaciju koja ne prolazi;
• ranicu;
• iscjedak bez pritiskanja;
• krvavi ili providni iscjedak.

Iscjedak može imati i dobroćudne uzroke, ali ga uvijek treba procijeniti ako se javlja spontano, samo iz jedne dojke ili je praćen drugim promjenama.

Oticanje dijela ili cijele dojke

Ponekad se otok može pojaviti i prije nego što osoba napipa jasnu kvržicu.

Dojka može djelovati:

• teže;
• čvršće;
• toplije;
• osjetljivije;
• vidljivo otečeno.

Ako oticanje traje, povećava se ili nema poznat uzrok, preporučuje se medicinski pregled.

Uvećani limfni čvorovi

Limfni čvorovi mogu se povećati zbog infekcije, upale, povrede ili drugih stanja.

Promjena se može osjetiti:

• ispod pazuha;
• iznad ili ispod ključne kosti;
• u donjem dijelu vrata.

Većina povećanih limfnih čvorova nije povezana s rakom, ali čvor koji traje, raste ili nema jasno objašnjenje treba pregledati.

Može li rak dojke postojati bez simptoma?

Može.

Mnogi rani oblici raka dojke ne uzrokuju nikakvu primjetnu promjenu. Osoba može da se osjeća potpuno zdravo i da ne napipa kvržicu.

Zbog toga samopraćenje ne može zamijeniti preporučene preglede.

Mamografija u mnogim slučajevima može uočiti sumnjivu promjenu prije nego što postane dovoljno velika da se napipa ili izazove vidljive simptome.

Ko ima povećan rizik?

Rizik raste s godinama, ali bolest se može javiti i kod mlađih osoba.

Među poznatim faktorima rizika nalaze se:

• bliski srodnici koji su imali rak dojke ili jajnika;
• nasljedne promjene gena, poput BRCA1 i BRCA2;
• ranije liječen rak dojke;
• određene promjene u tkivu dojke;
• veća gustina dojki;
• gojaznost nakon menopauze;
• konzumiranje alkohola;
• nedovoljna fizička aktivnost;
• duža izloženost određenim hormonalnim uticajima.

Prisustvo jednog ili više faktora ne znači da će osoba sigurno oboljeti. Istovremeno, mnoge dijagnostikovane žene nemaju poznatu porodičnu istoriju ili očigledan faktor rizika.

Kako se postavlja dijagnoza?

Ljekari koriste kombinaciju pregleda i dijagnostičkih metoda.

Klinički pregled

Zdravstveni radnik pregledava dojke, kožu, bradavice i limfne čvorove.

Mamografija

Mamografija je jedan od najvažnijih pregleda za rano otkrivanje promjena kod određenih starosnih i rizičnih grupa.

Raspored pregleda zavisi od uzrasta, porodične istorije, ranijih nalaza i preporuka zdravstvenih institucija.

Ultrazvuk dojke

Ultrazvuk se često koristi za dodatnu procjenu kvržice ili područja uočenog na mamografiji. Posebno može pomoći u razlikovanju promjena ispunjenih tečnošću od čvrstih promjena.

Magnetna rezonanca

Magnetna rezonanca dojki preporučuje se određenim osobama s visokim rizikom ili kada je potrebno dodatno snimanje.

Biopsija

Biopsija podrazumijeva uzimanje uzorka tkiva. To je jedina metoda kojom se sa sigurnošću može potvrditi ili isključiti prisustvo malignih ćelija u sumnjivoj promjeni.

Šta znači biti svjestan promjena na dojkama?

Danas se često preporučuje svjesnost o vlastitim dojkama, umjesto oslanjanja isključivo na strogo određen mjesečni samopregled.

To znači poznavati uobičajen izgled i osjećaj vlastitih dojki kako bi se lakše primijetile nove promjene.

Pažnju treba obratiti na:

• novu kvržicu;
• promjenu oblika ili veličine;
• uvlačenje kože ili bradavice;
• dugotrajan otok;
• neobjašnjiv iscjedak;
• crvenilo;
• uporan lokalizovan bol.

Samopregled ne postavlja dijagnozu i ne može zamijeniti mamografiju ili pregled ljekara.

Mogu li životne navike smanjiti rizik?

Nijedna navika ne može pružiti potpunu zaštitu, jer na nastanak raka utiču genetika, godine, hormoni i brojni drugi faktori.

Ipak, određene navike mogu pomoći u smanjenju ukupnog rizika i očuvanju zdravlja.

Održavanje zdrave tjelesne težine

Višak masnog tkiva, naročito nakon menopauze, povezuje se s većim rizikom od pojedinih oblika raka dojke.

Cilj ne treba da bude brza ili ekstremna dijeta, već postepeno održavanje težine u zdravom rasponu uz stručno savjetovanje kada je potrebno.

Redovna fizička aktivnost

Za većinu odraslih preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, osim ako ljekar ne savjetuje drugačije.

Šetnja, plivanje, vožnja bicikla i druge redovne aktivnosti mogu biti korisne.

Ograničavanje alkohola

Istraživanja povezuju konzumiranje alkohola s povećanjem rizika od raka dojke. Rizik može rasti s količinom i učestalošću konzumiranja.

Izbjegavanje pušenja

Pušenje je povezano s brojnim malignim, srčanim i plućnim oboljenjima. Prestanak donosi zdravstvene koristi u svakom životnom dobu.

Uravnotežena ishrana

Preporučuje se ishrana koja uključuje:

• povrće;
• voće;
• integralne žitarice;
• izvore nemasnih proteina;
• zdrave izvore masti.

Ne postoji jedna namirnica koja može spriječiti rak, ali uravnotežena ishrana doprinosi ukupnom zdravlju.

Poznavanje porodične istorije

Osobe čije su majke, sestre, kćerke ili drugi bliski srodnici imali rak dojke ili jajnika treba o tome da obavijeste ljekara.

U određenim slučajevima mogu biti preporučeni genetsko savjetovanje, raniji početak pregleda ili dodatne metode praćenja.

Kada treba potražiti ljekara?

Pregled treba zakazati ako se pojavi nova ili neuobičajena promjena koja traje, posebno:

• kvržica;
• spontan iscjedak iz bradavice;
• novo uvlačenje bradavice;
• otok;
• crvenilo ili zadebljanje kože;
• promjena oblika dojke;
• povećani limfni čvor;
• bol koji je uporan i lokalizovan.

Većina ovih simptoma može imati dobroćudan uzrok. Ipak, njihovu prirodu može utvrditi samo zdravstveni stručnjak.

Najvažnija poruka

Tvrdnja da tijelo pokazuje znakove raka dojke tačno godinu dana prije dijagnoze nije zasnovana na naučnim dokazima.

Neki tumori izazivaju simptome prije otkrivanja, a drugi dugo ostaju bez vidljivih znakova. Zbog toga nije bezbjedno čekati simptome niti vjerovati viralnim vremenskim rokovima.

Najpouzdaniji pristup obuhvata:

• poznavanje uobičajenog izgleda vlastitih dojki;
• pravovremenu procjenu novih promjena;
• redovne preglede prema uzrastu i individualnom riziku;
• razgovor s ljekarom o porodičnoj istoriji;
• navike koje doprinose opštem zdravlju.

Rano otkrivanje ne može uvijek spriječiti bolest, ali može značajno povećati mogućnosti liječenja i šansu za povoljan ishod.