OVO SU SIMPTOMI ALERGIJSKE REAKCIJE KOJE NE SMIJETE IGNORISATI: Anafilaksija može napredovati za svega nekoliko minuta
Koprivnjača, crvenilo i svrab ponekad djeluju kao obična alergijska reakcija. Međutim, kada se pojave zajedno sa oticanjem jezika ili grla, otežanim disanjem, vrtoglavicom ili naglim padom krvnog pritiska, situacija može postati hitna. Anafilaksija je ozbiljna alergijska reakcija koja se može razviti veoma brzo i zahtijeva hitno liječenje.
Alergijske reakcije mogu izgledati veoma različito. Kod nekih ljudi sve se završi blagim svrabom ili osipom, dok kod drugih reakcija zahvati više organskih sistema i počne da ugrožava disanje i cirkulaciju.
Upravo zato je važno znati prepoznati znakove upozorenja.
Simptomi koji mogu ukazivati na ozbiljnu reakciju
Anafilaksija može zahvatiti više dijelova tijela gotovo istovremeno.
Na koži se mogu pojaviti koprivnjača, intenzivan svrab, crvenilo ili naglo žarenje i osjećaj toplote.
Posebno zabrinjava oticanje lica, usana, jezika ili grla. Otok jezika i grla može suziti disajne puteve i otežati prolazak vazduha.
Mogu se javiti i:
- otežano ili ubrzano disanje, šištanje pri disanju i stezanje u grlu
- vrtoglavica, slabost, nesvjestica ili nagli pad krvnog pritiska
- mučnina, povraćanje, dijareja i grčevi u stomaku
- zbunjenost, izrazita uznemirenost ili osjećaj da će se dogoditi nešto veoma loše.
Važno je znati da osoba ne mora imati sve navedene simptome da bi reakcija bila ozbiljna.
Takođe, odsustvo kožnog osipa ne isključuje anafilaksiju.
Zašto je anafilaksija toliko opasna?
Najveći problem predstavlja brzina kojom se stanje može pogoršati.
Kod pojedinih osoba reakcija napreduje tokom nekoliko minuta. Disajni putevi mogu početi da otiču, krvni pritisak može naglo pasti, a osoba može izgubiti svijest.
Zbog toga nije dobro čekati da se vidi hoće li simptomi spontano nestati.
Dobra vijest je da postoji veoma efikasan lijek za hitno liječenje – adrenalin (epinefrin).
Kod osobe kojoj je zbog poznate ozbiljne alergije propisan autoinjektor adrenalina, lijek treba primijeniti prema uputstvu čim se posumnja na anafilaksiju, a zatim odmah pozvati hitnu pomoć.
Alergija se može prvi put pojaviti i u odraslom dobu
Česta je zabluda da ozbiljne alergije uvijek počinju u djetinjstvu.
Nova alergija može se razviti i kod odraslih, uključujući ljude koji su određenu hranu, lijek ili drugi alergen prethodno podnosili bez problema.
Poseban oprez potreban je kod osoba koje već imaju istoriju alergijskih bolesti ili su ranije doživjele ozbiljnu alergijsku reakciju.
Okidači mogu biti različiti.
Među poznatijima su određene namirnice, lijekovi, ubodi insekata i lateks, mada postoje i drugi uzroci.
Kada treba odmah reagovati?
Posebno zabrinjava situacija kada se nakon kontakta sa mogućim alergenom pojave problemi sa disanjem ili cirkulacijom, ili kada se istovremeno jave simptomi iz više dijelova tijela.
Na primjer, koprivnjača praćena otežanim disanjem ili povraćanje uz vrtoglavicu i izrazitu slabost zahtijevaju ozbiljnu procjenu.
Ipak, takozvano pravilo „dva sistema“ treba koristiti samo kao pomoć pri prepoznavanju problema, a ne kao razlog da se čeka drugi simptom.
Otežano disanje, oticanje jezika ili grla, kolaps ili drugi znaci ozbiljne reakcije sami po sebi zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Šta uraditi ako osoba ima autoinjektor adrenalina?
Ako je osobi ranije propisan autoinjektor zbog rizika od anafilaksije, treba slijediti njen individualni plan i uputstvo proizvođača.
Adrenalin se obično daje u spoljašnji dio butine, a kod mnogih uređaja može se primijeniti i kroz odjeću.
Nakon toga treba odmah pozvati hitnu pomoć, čak i ako se osoba brzo osjeti bolje.
Razlog je što se simptomi mogu ponovo pojaviti i nakon početnog poboljšanja, a nekim pacijentima je potrebna dodatna doza adrenalina i bolničko praćenje.
Antihistaminici mogu pomoći kod određenih kožnih simptoma, ali nisu zamjena za adrenalin kod anafilaksije.
Položaj tijela takođe može biti važan
Osobu sa anafilaksijom ne treba nepotrebno podizati niti joj dozvoliti da naglo ustane ili hoda.
Ako je izrazito malaksala ili joj se vrti u glavi, obično treba da leži, po mogućnosti sa podignutim nogama, osim ako joj takav položaj otežava disanje.
Ako osoba teško diše, može joj više odgovarati položaj sa podignutim gornjim dijelom tijela.
Trudnica bi trebalo da leži na lijevom boku.
Ako je osoba bez svijesti, ali diše, treba je postaviti u odgovarajući bočni položaj. Ako ne diše normalno, potrebno je pozvati hitnu pomoć i započeti reanimaciju ukoliko je osoba koja pruža pomoć obučena za to.
Kako smanjiti rizik u svakodnevnom životu?
Ljudi sa poznatom ozbiljnom alergijom trebalo bi da znaju svoj okidač i da imaju jasan plan za slučaj slučajnog izlaganja.
Kod alergija na hranu posebno je važno čitati deklaracije i raspitati se o sastojcima prilikom jela u restoranima.
Kod alergije na lijekove potrebno je svakom ljekaru, stomatologu i farmaceutu jasno navesti koji lijek je ranije izazvao reakciju.
Osobe kojima je propisan autoinjektor adrenalina trebalo bi da ga nose sa sobom i redovno provjeravaju rok trajanja.
Medicinska identifikaciona narukvica takođe može biti korisna kod osoba sa ozbiljnim alergijama.
Ne čekajte kada su disanje i svijest ugroženi
Najvažnija poruka je jednostavna: ozbiljna alergijska reakcija nije trenutak za čekanje i posmatranje.
Ako osoba nakon mogućeg kontakta sa alergenom počne teško da diše, osjeti stezanje ili oticanje grla i jezika, postane izrazito slaba, izgubi svijest ili razvije druge simptome koji ukazuju na anafilaksiju, potrebno je odmah primijeniti propisani adrenalin i pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Brzo prepoznavanje simptoma i pravovremena primjena adrenalina mogu biti presudni.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu ili individualna uputstva ljekara. Kod sumnje na anafilaksiju potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.