Zaboravnost ili razlog za pregled? Četiri promene koje mogu ukazivati na Alchajmerovu bolest

Povremeno zaboravljen naziv filma ili zagubljeni ključevi mnogima su poznate situacije. Više pažnje zahtevaju promene koje se ponavljaju, postepeno napreduju i otežavaju svakodnevni život. Među njima su stalno postavljanje istih pitanja, teškoće sa poznatim poslovima i sve izraženiji problemi u razgovoru.

Pamćenje i koncentracija mogu oslabiti kada smo neispavani, pod stresom ili preopterećeni. Zato jedan neprijatan trenutak zaboravnosti obično nije dovoljan da se zaključi šta se događa.

Važno je posmatrati promenu u odnosu na ranije sposobnosti osobe. Ako neko ko je godinama samostalno organizovao obaveze počne redovno da propušta dogovore, gubi se na poznatim mestima ili teško prati jednostavna uputstva, potrebno je zakazati pregled.

Alchajmerova bolest jedan je od mogućih uzroka takvih teškoća. Postoje i druga stanja koja utiču na pamćenje, zbog čega je procena važna pre donošenja zaključaka.

Ponavljanje pitanja i zaboravljanje nedavnih događaja

Jedna od promena koja porodici često privuče pažnju jeste ponavljanje istog pitanja u kratkim razmacima. Osoba može nekoliko puta da pita kada treba da krene na pregled, iako je odgovor upravo čula.

Može zaboraviti nedavni razgovor, dogovor ili događaj, dok se uspomena iz mladosti seća veoma detaljno. Očuvana davna sećanja zato ne isključuju teškoće sa usvajanjem novih informacija.

Posebno je važno primetiti koliko takve situacije utiču na život. Da li osoba sve češće zavisi od tuđih podsetnika? Da li zaboravlja obaveze koje je ranije pouzdano izvršavala? Da li iste teškoće primećuje više bliskih ljudi?

Korisno je zabeležiti konkretne primere. Opis događaja lekaru može dati jasniju sliku od opšte ocene da je neko „postao zaboravan“.

Poznati zadaci postaju neobično teški

Poteškoće mogu da se pojave i u poslovima koje je osoba ranije obavljala bez razmišljanja. To može biti pripremanje poznatog jela, korišćenje kućnog uređaja ili snalaženje na putu do prodavnice koju posećuje godinama.

Važan je obrazac ponavljanja. Svako može povremeno da pogreši, naročito kada je umoran. Zabrinutost raste kada se osoba sve češće zbunjuje usred poznate aktivnosti ili joj je potrebna pomoć za korake koje je ranije samostalno obavljala.

Situacije koje ugrožavaju bezbednost zahtevaju posebnu pažnju. Ostavljanje uključenog šporeta, gubljenje tokom vožnje ili teškoće sa pravilnim uzimanjem terapije treba pomenuti lekaru što pre i organizovati odgovarajuću podršku.

Razgovor postaje teži nego ranije

Ponekad svi zastanemo pokušavajući da se setimo neke reči. Promene koje zaslužuju procenu mogu uključivati učestalo zaboravljanje naziva poznatih predmeta, gubljenje niti razgovora i teškoće da se započeta misao dovrši.

Porodica može primetiti da osoba sve češće opisuje predmet umesto da ga imenuje ili izbegava razgovore u kojima je ranije rado učestvovala.

Takve teškoće mogu imati različite uzroke. Za pregled je posebno važno ako traju, postaju izraženije ili predstavljaju jasan odmak od ranijeg načina izražavanja.

Tokom razgovora pomozite osobi tako što ćete joj dati dovoljno vremena da odgovori. Stalno ispravljanje i požurivanje mogu dodatno otežati komunikaciju.

Problemi sa računima, planiranjem i redosledom koraka

Promene se ponekad najpre primete u organizaciji obaveza. Osoba koja je uredno vodila kućne finansije može početi da plaća isti račun više puta, propušta rokove ili teško razume troškove koje je ranije pratila.

Slično se može dogoditi pri pripremanju obroka po poznatom receptu ili organizovanju odlaska na pregled. Teškoću predstavlja povezivanje više koraka i održavanje pažnje dok se zadatak ne završi.

Kada razgovarate sa lekarom, objasnite kako je osoba ranije obavljala te poslove i šta se sada promenilo. Takvo poređenje pomaže da se proceni značaj primećenih teškoća.

Kako se pripremiti za pregled

Zabeležite kada ste prvi put primetili promene, koliko često se pojavljuju i da li napreduju. Ponesite spisak lekova i suplemenata, kao i informacije o snu, raspoloženju i drugim zdravstvenim tegobama.

Ako osoba pristaje, korisno je da na pregled dođe i neko blizak ko može da opiše svakodnevne situacije. Razgovor treba voditi uz poštovanje osobe čije se zdravlje procenjuje, dajući joj prostor da iznese sopstveno iskustvo.

Lekar će na osnovu razgovora i pregleda proceniti koje su dodatne provere potrebne. One mogu obuhvatiti procenu pamćenja, laboratorijske analize ili upućivanje odgovarajućem specijalisti.

Uzrok može biti i stanje koje se leči

Na pamćenje i pažnju mogu uticati depresija, poremećaji sna, problemi sa štitastom žlezdom, nedostatak vitamina B12 i neželjena dejstva pojedinih lekova. Zbog toga je važno proveriti uzrok, umesto unapred pretpostaviti da je reč o Alchajmerovoj bolesti.

Terapiju nemojte menjati samostalno. Lekaru pokažite sve preparate koje osoba koristi, uključujući sredstva za spavanje i proizvode kupljene bez recepta.

Rana procena može pomoći da se prepoznaju uzroci koji se mogu lečiti, organizuje podrška i razgovara o mogućnostima daljeg praćenja ili lečenja.

Nagla zbunjenost zahteva brzu reakciju

Alchajmerova bolest se obično razvija postepeno. Iznenadna zbunjenost ili naglo nastale teškoće sa govorom, naročito uz slabost jedne strane tela, spušten ugao usana ili poremećaj svesti, zahtevaju hitnu medicinsku procenu.

Kod postepenih promena zakažite pregled čim primetite da teškoće počinju da remete uobičajeni život. Prvi razgovor sa lekarom možete započeti jednostavno, opisom nekoliko situacija koje su vas zabrinule.

Tekst je informativnog karaktera. Dijagnoza se postavlja na osnovu stručne procene.