Nacrt novog zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima donosi važne promjene: Šta građani treba da znaju?

Sistem dobrovoljnog penzijskog osiguranja u Srbiji mogao bi u narednim godinama doživjeti značajne promjene. Narodna banka Srbije objavila je Nacrt zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima, koji je usklađen sa evropskim regulatornim standardima i predstavlja korak ka daljem unapređenju ove oblasti.

Predloženi zakon trebalo bi da zamijeni postojeći zakonski okvir od 2028. godine, dok će pojedine odredbe početi da se primjenjuju tek nakon pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

Cilj novog zakona je modernizacija sistema, veća zaštita članova fondova i jasnije definisanje pravila za upravljanje sredstvima namijenjenim budućim penzijama.

Veća usklađenost sa evropskim pravilima

Prema obrazloženju Narodne banke Srbije, novi zakon unapređuje regulatorni okvir za rad društava koja upravljaju dobrovoljnim penzijskim fondovima i uvodi dodatne mehanizme nadzora.

Nacrt je znatno obimniji od postojećeg zakona i detaljnije uređuje prava i obaveze svih učesnika u sistemu. Takođe, povećavaju se zahtjevi za osnivanje i poslovanje društava za upravljanje fondovima, što bi trebalo da doprinese većoj stabilnosti i sigurnosti sistema.

Uvodi se razlika između privatne i strukovne penzije

Jedna od značajnijih novina jeste jasna podjela između privatne i strukovne penzije.

Privatna penzija odnosi se na sredstva koja građani sami uplaćuju tokom radnog vijeka kako bi sebi obezbijedili dodatne prihode u penzionerskim danima.

S druge strane, strukovna penzija zasniva se na uplatama koje za zaposlenog vrši poslodavac, a predviđeno je i formiranje posebnih institucija koje će upravljati ovim segmentom sistema.

Na taj način dodatno se uređuje oblast dobrovoljnog penzijskog osiguranja i pruža više mogućnosti za dugoročno finansijsko planiranje.

Kada je moguće koristiti sredstva iz fonda?

Jedna od tema koja je privukla najveću pažnju javnosti odnosi se na starosnu granicu za korištenje sredstava iz dobrovoljnih penzijskih fondova.

Važno je naglasiti da se ne radi o promjeni uslova za odlazak u redovnu državnu penziju, već o pravilima za raspolaganje sredstvima iz dobrovoljnih penzijskih fondova.

Prema nacrtu zakona, član fonda može ostvariti pravo na povlačenje sredstava sa navršenih 58 godina života, a najkasnije sa 70 godina. Isplata se može vršiti jednokratno, kroz programirane isplate, kupovinom anuiteta ili kombinacijom različitih modela.

Predviđeno je da se jednokratno može povući do 30 odsto akumuliranih sredstava, dok se ostatak isplaćuje prema izabranom modelu. Ipak, za manje iznose predviđena je mogućnost potpune jednokratne isplate.

Mogućnost korištenja sredstava i prije 58. godine

Nacrt zakona predviđa i određene izuzetke.

Pravo na raspolaganje sredstvima prije navršenih 58 godina života može se ostvariti u slučaju trajne nesposobnosti za rad, na osnovu odgovarajuće dokumentacije i procjene nadležnih institucija.

Takođe, u slučaju smrti člana fonda ili korisnika penzije, sredstva se prenose na osobu koju je član fonda prethodno odredio kao nasljednika. Ukoliko takva osoba nije određena, primjenjuju se pravila propisana zakonima o nasljeđivanju.

Stroža pravila za ulaganje sredstava fondova

Novi zakon predviđa i detaljnija pravila kada je riječ o ulaganju sredstava fondova.

Cilj ovih odredbi jeste smanjenje rizika i zaštita interesa članova fonda. Društva za upravljanje neće moći prekomjerno ulagati sredstva kod jednog izdavaoca ili u međusobno povezana pravna lica, čime se smanjuje mogućnost velikih gubitaka usljed problema jednog investicionog subjekta.

Predložena su i ograničenja u vezi sa ulaganjima u akcije, obveznice i druge finansijske instrumente, uz naglasak na diversifikaciju portfelja i odgovorno upravljanje rizikom.

Veći kapital za osnivanje fondova

Nacrtom zakona povećava se i minimalni novčani kapital potreban za osnivanje društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima.

Za osnivanje će biti potreban kapital od najmanje 1,5 miliona eura, dok će za određene vrste fondova biti neophodan kapital od tri miliona eura.

Na taj način zakonodavac nastoji osigurati veću finansijsku stabilnost institucija koje upravljaju štednjom građana.

Šta slijedi?

Narodna banka Srbije pozvala je stručnu javnost, finansijske institucije i zainteresovane građane da dostave svoje prijedloge i komentare na predloženi nacrt zakona.

Ukoliko bude usvojen, novi zakon donijeće značajne promjene u oblasti dobrovoljnog penzijskog osiguranja, uz cilj da sistem bude transparentniji, sigurniji i usklađen sa evropskim standardima.

Za građane je posebno važno razumjeti da se ove promjene odnose na dobrovoljne penzijske fondove i dodatnu penzijsku štednju, a ne na uslove za ostvarivanje prava na redovnu starosnu penziju iz državnog penzijskog sistema.