Milanović iz Knina kritikovao NATO i govorio o Srbiji: Oštre poruke obilježile obilježavanje godišnjice „Oluje“
Na centralnoj ceremoniji obilježavanja godišnjice vojno-policijske operacije „Oluja“ u Kninu, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović održao je govor koji je izazvao veliku pažnju zbog poruka o NATO-u, vojnim izdvajanjima i Srbiji.
Osim obraćanja posvećenog obilježavanju događaja iz 1995. godine, Milanović je značajan dio govora posvetio aktuelnim sigurnosnim i geopolitičkim temama, posebno pitanju vojnog naoružavanja i izdvajanja za odbranu.
Kritika većih izdvajanja za vojsku
Govoreći o planovima pojedinih članica NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda, Milanović je izrazio rezervu prema takvoj politici.
Prema njegovim riječima, postoji bojazan da bi značajan dio tog novca završio kod velikih proizvođača vojne opreme, umjesto da bude iskorišten za druge potrebe građana.
Istakao je da smatra kako svaka država mora pažljivo procijeniti koliko može izdvajati za odbranu i kakve će posljedice takve odluke imati na ekonomiju.
Spomenuo i Srbiju
U nastavku obraćanja Milanović se osvrnuo i na modernizaciju Vojske Srbije.
Govoreći o nabavci vojne opreme u regionu, izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da pojedine države koje su saveznice Hrvatske istovremeno sarađuju i sa Srbijom kada je riječ o prodaji naoružanja.
Tom prilikom postavio je pitanje koliko takva politika odgovara interesima Hrvatske.
„Kada se Srbija naoružava uz pomoć nekih naših formalnih saveznika, moramo da se zapitamo: da li je to fer igra? Koliko nas to košta i koliko će nas još koštati?“, rekao je Milanović.
Osvrt na događaje iz devedesetih
Predsjednik Hrvatske ponovio je i svoj stav o događajima iz devedesetih godina, navodeći da pobuna nije nastala u Kninu, već da je, kako je rekao, dolazila iz Beograda.
Dodao je da različite strane različito tumače istorijske događaje, ali je naglasio da iz hrvatske perspektive smatra da je njihovo viđenje tih događaja ispravno.
Plenković: „Briljantna vojna pobjeda“
Premijer Hrvatske Andrej Plenković u svom govoru istakao je da Hrvatska operaciju „Oluja“ smatra legitimnom vojnom akcijom i jednim od ključnih događaja u stvaranju hrvatske države.
Ocijenio je da je ta operacija promijenila tok rata, doprinijela stvaranju uslova za Dejtonski mirovni sporazum i, kako je naveo, predstavljala „krunu svih pobjeda u Domovinskom ratu“.
Plenković je rekao da današnje međunarodne okolnosti, uključujući rat u Ukrajini i nestabilnosti na Bliskom istoku, pokazuju koliko je važno ulagati u bezbjednost i odbranu.
Naglasio je da Hrvatska ne želi trku u naoružavanju niti prijeti drugim državama, ali da želi imati sposobnost da zaštiti svoju teritoriju i građane.
Različita tumačenja „Oluje“
Operacija „Oluja“, izvedena u avgustu 1995. godine, i dalje je predmet dubokih političkih i istorijskih sporova u regionu.
Dok je Hrvatska obilježava kao ključnu vojnu pobjedu i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, u Srbiji se isti događaj obilježava kao dan sjećanja na stradanje i egzodus velikog broja srpskih civila koji su tokom i nakon operacije napustili svoje domove.
Zbog toga izjave zvaničnika obje države svake godine izazivaju brojne reakcije i ponovo otvaraju rasprave o različitim pogledima na ratna dešavanja iz devedesetih godina.
