Iran razmatra moguće odgovore na američke udare: U fokusu i lokacije u jugoistočnoj Evropi
Rastuće tenzije između Irana i Sjedinjenih Američkih Država ponovo otvaraju pitanje koliko bi eventualna eskalacija mogla proširiti sukob izvan Bliskog istoka.
Prema analizama i izvještajima međunarodnih posmatrača, unutar iranskih vojnih struktura razmatraju se različiti scenariji mogućeg odgovora u slučaju novih udara na ključnu infrastrukturu Irana. U pojedinim analizama kao potencijalno relevantne lokacije pominju se i objekti u jugoistočnoj Evropi.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je velika razlika između izrade vojno-strateških procjena i donošenja konkretne operativne odluke o napadu.
Koje lokacije se pominju?
U scenarijima moguće eskalacije posebna pažnja usmjerena je na logističku i vojnu infrastrukturu povezanu sa američkim operacijama.
Bugarska – baza Bezmer
Među lokacijama koje se pominju u analizama nalazi se i bugarska vazduhoplovna baza Bezmer.
Pažnju je privukla mogućnost privremenog stacioniranja američkih aviona-tankera KC-135, koji služe za dopunu goriva u vazduhu.
Takvi kapaciteti imaju značajnu logističku ulogu jer omogućavaju borbenim avionima da ostanu duže u vazduhu i djeluju na većim udaljenostima.
Bugarske vlasti, međutim, naglašavaju da je riječ o logističkoj podršci u okviru savezničkih obaveza, a ne o direktnom učešću Bugarske u eventualnim ofanzivnim operacijama.
Kipar – Akrotiri
Druga lokacija koja se pominje jeste britanska vazduhoplovna baza Akrotiri na Kipru.
Zbog svog položaja u istočnom Mediteranu, baza predstavlja važan logistički i operativni kapacitet za britanske i savezničke snage.
Njena geografska blizina Bliskom istoku čini je potencijalno relevantnom u scenarijima šire regionalne eskalacije.
Pominje se i kritična komunikaciona infrastruktura
Pored vojnih objekata, pojedine analize razmatraju i mogućnost pritiska na kritičnu infrastrukturu.
Posebna pažnja usmjerena je na podmorske telekomunikacione kablove u širem području Bliskog istoka i Ormuskog moreuza.
Eventualni ozbiljni poremećaji takve infrastrukture mogli bi imati posljedice daleko izvan samog regiona, posebno zbog značaja podmorskih kablova za međunarodni internet, finansijske transakcije i komunikacije.
Međutim, takav scenario za sada treba posmatrati kao hipotetičku mogućnost, a ne kao najavu konkretne operacije.
Koliko je realna prijetnja Evropi?
Iran posjeduje balističke projektile srednjeg dometa, ali eventualni napad na udaljene ciljeve u jugoistočnoj Evropi nosio bi velike vojne i političke rizike.
Pored problema sa preciznošću i dometom, evropske članice NATO-a raspolažu sistemima ranog upozoravanja i različitim kapacitetima protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane.
Direktan napad na teritoriju neke članice NATO-a mogao bi, zavisno od okolnosti, imati posljedice koje bi znatno proširile postojeći sukob.
Zbog toga analitičari kao potencijalno vjerovatnije oblike pritiska navode asimetrične metode, uključujući sajber-operacije, djelovanje posredničkih grupa, bespilotne letjelice i pritisak na kritičnu infrastrukturu.
Za sada nema potvrde o napadu na Evropu
Uprkos sve većim tenzijama, važno je napraviti razliku između vojnih scenarija i stvarnih odluka.
Nema zvanične potvrde da je Iran izdao operativno naređenje za napad na Bugarsku, Kipar ili neku drugu evropsku državu.
Lokacije poput Bezmera i Akrotirija u ovom kontekstu prvenstveno se mogu posmatrati kroz prizmu hipotetičkih scenarija i procjena rizika.
Dalji razvoj situacije zavisiće prije svega od toga da li će Teheran i Vašington pokušati da ograniče eskalaciju ili će sukob dobiti širi regionalni karakter.
Upravo bi eventualno širenje sukoba na infrastrukturu i vojne kapacitete izvan Bliskog istoka predstavljalo jednu od najopasnijih faza nove eskalacije.
