Studentska lista predstavila plan za penzionere: Predloženo povećanje najnižih penzija i uvođenje socijalne penzije

Studentska lista predstavila je program u oblasti rada i socijalne politike, u kojem su posebnu pažnju posvetili penzionerima i građanima sa najnižim primanjima. Među predloženim mjerama nalaze se češće usklađivanje penzija, dodatna podrška korisnicima najnižih primanja, uvođenje socijalne penzije za starije od 65 godina i izmjene u sistemu porodičnih penzija.

Kako navode predstavnici Studentske liste, cilj predloženih mjera jeste poboljšanje materijalnog položaja najstarijih građana, zaštita od rasta troškova života i pružanje finansijske sigurnosti osobama koje tokom radnog vijeka nisu ostvarile pravo na redovnu penziju.

1. Usklađivanje penzija dva puta godišnje i dodatno povećanje najnižih primanja

Jedan od ključnih prijedloga odnosi se na promjenu načina usklađivanja penzija. Studentska lista predlaže da se penzije povećavaju dva puta godišnje, kako bi se njihov iznos redovnije prilagođavao inflaciji i rastu cijena osnovnih životnih namirnica i drugih neophodnih proizvoda.

Pored redovnog usklađivanja, program predviđa i dodatno povećanje od pet odsto za korisnike najnižih penzija. Ova mjera bila bi usmjerena na penzionere koji imaju najmanja mjesečna primanja i kojima su poskupljenja posebno veliki finansijski teret.

Predviđena je i kontinuirana budžetska podrška materijalno ugroženim penzionerima, s namjerom da se dodatno pomogne građanima koji se suočavaju s ozbiljnim finansijskim poteškoćama.

2. Socijalna penzija za građane starije od 65 godina

Posebno značajan dio programa odnosi se na uvođenje socijalne penzije za osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile pravo na redovnu penziju.

Riječ je o kategoriji građana koji zbog nezaposlenosti, rada bez prijave ili dugotrajnih prekida radnog staža nisu uspjeli ispuniti zakonske uslove za penzionisanje.

Prema prijedlogu Studentske liste, pravo na ovu naknadu imali bi stariji građani bez prihoda ili oni čija su primanja ispod utvrđenog praga siromaštva.

Predloženo je da visina socijalne penzije bude jednaka iznosu minimalne poljoprivredne penzije. Na taj način, kako se navodi u programu, nastojalo bi se obezbijediti osnovni nivo materijalne sigurnosti i za starije osobe koje nemaju pravo na klasičnu penziju.

3. Predložene izmjene u sistemu porodičnih penzija

Program obuhvata i nekoliko prijedloga koji se odnose na poboljšanje položaja korisnika porodičnih penzija. Poseban akcenat stavljen je na zaštitu osoba čija su primanja nakon smrti bračnog partnera nedovoljna za pokrivanje osnovnih životnih troškova.

Predložene su dvije mjere:

Dopuna porodičnih penzija do propisanog minimuma

Porodične penzije koje su niže od zakonski utvrđenog minimuma bile bi dopunjavane do odgovarajućeg iznosa. Cilj ovog prijedloga jeste da se korisnicima obezbijedi određeni nivo minimalne finansijske sigurnosti.

Dodatna podrška udovicama i udovcima

Drugi prijedlog odnosi se na uvođenje posebne doplate za preživjele bračne partnere. Prema predstavljenom programu, ona bi mogla iznositi do 15 odsto penzije koju je preminuli supružnik primao.

Ova mjera bila bi usmjerena na ublažavanje finansijskih posljedica gubitka partnera, posebno u domaćinstvima u kojima nakon smrti jednog supružnika dolazi do značajnog smanjenja ukupnih prihoda.

Šta bi predložene mjere značile za penzionere?

Predstavljeni program obuhvata nekoliko oblasti socijalne politike: redovno usklađivanje penzija, dodatnu pomoć korisnicima najnižih primanja, zaštitu starijih osoba bez penzijskog staža i poboljšanje položaja korisnika porodičnih penzija.

Iz Studentske liste poručuju da su prijedlozi zasnovani na analizi ekonomskog položaja najstarijih građana i da bi njihova primjena trebalo da doprinese većoj socijalnoj sigurnosti.

Ipak, za procjenu konkretnih efekata ovih mjera biće važno utvrditi način njihovog finansiranja, kriterijume za ostvarivanje prava, kao i dinamiku eventualne primjene.

Za sada je riječ o prijedlozima iz predstavljenog programa, a njihovo eventualno sprovođenje zavisilo bi od daljih odluka i usvajanja odgovarajućih propisa.